Zbog niskih temperatura, na rijekama u Hrvatskoj stvara se led i gomilaju sante koje bi mogle blokirati tokove, stvoriti prirodne brane i uzrokovati tzv. ledene poplave, upozoravaju hidrolozi
'Nizak vodostaj rijeka dodatan je rizik jer vode sporije teku, led se lakše stvara, a lakše se formiraju i prirodne ledene brane', rekla je mr. Dijana Oskoruš s Odjela za nanos i morfologiju riječnih korita u Sektoru Hidrologije Državnog hidrometeorološkog zavoda.
Naša hidriologinja kaže da najviše problema ima na Dravi i Dunavu osobito na tzv. daljskoj krivini gdje Dunav radi oštar zavoj, pa sante leda mogu zapeti.
'Kada se sante nagomilaju, stvara se prirodna brana i dolazi do zatvaranja riječnog profila. Protok vode slabi, nizvodno ona kopni, no uzvodno buja i može se izliti. To se zove ledena poplava. U Osijeku je bilo takvih situacija u prošlosti. Trenutno imamo ledolomce koji razbijaju led na Dravi i pokušavaju to spriječiti. Hrvatske rijeke su male, protok vode je sporiji, pa je i vjerojatnost zaleđivanja veća. Bilo je godina, primjerice 1929. i 1956. kada je Sava bila potpuno zaleđena. Inače se uobičajeno zna zalediti uz obalu', objasnila je mr. Oskoruš.
Na pitanje može li obilje snijega što je ovih dana napadao u Europi izazvati poplave, naša sugovornica kaže da za sada opasnosti nema jer su temperature previše niske.
'To će ovisiti o brzini zatopljenja i otapanja snijega. Prema sadašnjim prognozama, drugi dio veljače bit će nešto topliji, međutim, ne značajno, pa eventualne probleme možemo očekivati tek u ožujku. Ako otapanje bude postupno, poplava ne bi trebalo biti. Budući da smo imali nizak vodostaj i suše, podzemne vode su niske, a vodostaji minimalni. Otapanjem snijega prvo će se oni popuniti, a tek onda postoji mogućnost izlijevanja. No slika će biti jasnija tek kroz mjesec dana', rekla je mr. Oskoruš.