Komisija je danas poručila da je Hrvatska poduzela učinkovite mjere za smanjenje proračunskog manjka na 4,6 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), pa smatra da Postupak prekomjernog deficita (EDP) za ovu godinu treba staviti u mirovanje.

'To je dobra vijest, no pred nama je još dug put što se tiče stabilizacije javnih financija i osiguranja stabilnosti u nešto dužem roku', kaže Zdeslav Šantić.

Komisija preporuča Zagrebu da u potpunosti provede proračunske mjere za ovu godinu, te da pojača proračunsku strategiju i dodatno konkretizira najavljene mjere za 2015. i 2016.

Šantić ističe da će se u 2014. vrlo vjerojatno ispuniti ciljevi fiskalne konsolidacije, ali napominje da pad potrošačkih cijena, a shodno tome i pad proračunskih prihoda, ukazuje da je moguće očekivati potrebu za dodatnim uštedama u drugom dijelu godine.

'Jasno je i da se dugoročnija stabilnost javnih financija može osigurati tek dubokim strukturnim reformama. To je jedini put da se potakne gospodarski rast', navodi Šantić.

Komisija traži, također, da Hrvatska poduzme daljnje mjere na poboljšanju poslovnog okruženja te da do ožujka sljedeće godine utvrdi znatno smanjenje administrativnih zahtjeva, uključujući i parafiskalne namete.

'Preporuke EK su odavno poznate, primjerice, poboljšanje poslovnog okruženja, koje za sobom vuče i propitivanje opravdanosti određenih parafiskalnog nameta', objašnjava Šantić.

Komisija traži od Zagreba i da do listopada izradi detaljni plan za upravljanje javnom imovinom i osigura da se državnim tvrtkama upravlja na transparentan i odgovoran način.

'S obzirom na visok udjel javnog sektora u gospodarstvu, jasno je da treba obratiti pozornost i na njegovu efikasnost, jer neefikasnost tog sektora negativno utječe na cijelo gospodarstvo', kaže Šantić.

Ističe i preporuku EK o reformi tržišta rada. Komisija, naime, od Hrvatske traži da ubrza planirano pomicanje dobi za odlazak u mirovinu za žene i muškarce na 67 godina, da provede drugu fazu reforme tržišta rada, da razmotri porezni i socijalni sustav i predstavi akcijski plan za poboljšanje ponovnog uvođenja u svijet rada neaktivnih i nezaposlenih osoba.

'Prilikom ulaska u EU, Hrvatska je, uz Grčku, imala najnižu stopu zaposlenosti i ove mjere koje EK preporučuje, a koje se odnose na reformu tržišta rada, primjerice, ponovno aktiviranje dijela radne snage koja je istupila s tržišta rada, idu u tome smjeru', kaže Šantić.

Smatra da su Vladine mjere dobro usmjerene prema oporavku gospodarstva.

'Možemo reći da je paket mjera koji je predložila Vlada dobar i na njemu se treba temeljiti oporavak gospodarstva, no ostaje pitanje hoće li se i kolikom brzinom te mjere provesti', napominje Šantić.

Ističe i veliku ulogu Europske komisije u ocjeni Vladinih mjera.

'Sad se potvrđuje da će ulaskom Hrvatske u EDP institucije EU-a raditi pritisak na Hrvatsku da se provode reforme i fiskalna konsolidacija bez obzira na pojedine faze izbornog ciklusa, i to je dobro', zaključuje Šantić.