U DRUGOM pokušaju

Sassoli izabran za predsjednika Europskog parlamenta; Borzan protiv predložene šefice Komisije: Izvukli su je iz šešira!

03.07.2019 u 11:33

Bionic
Reading

Europarlamentarci su u drugom krugu glasanja na plenarnoj sjednici u Strasbourgu izabrali Talijana Davida Sassolija, kandidata Progresivnog saveza socijalista i demokrata (S&D), za predsjednika Europskog parlamenta. Sassoli je dobio 345 glasova, potrebnu apsolutnu većinu od ukupno 667 važećih glasova. O Ursuli von der Leyen, kandidatkinji za predsjednicu Europske komisije, odlučivat će se tek za dva tjedna, na idućoj sjednici Europskog parlamenta

U drugom krugu, kandidatkinja Zelenih Ska Keller dobila je 119 glasova, kandidat Europskih konzervativaca i reformista Jan Zahradil 160 glasova, a kandidatkinja ljevice (GUE/NGL) Sira Rego 43 glasa.

U prvom krugu, Sassoliju je pobjeda izmaknula za svega sedam glasova (osvojio je 325 od 662 važeća glasa), Ska Keller je osvojila 133 glasa, Jan Zahradil 162, a Sira Rego 42 glasa. Glasalo je 735 zastupnika, a nevažećih listića bilo je čak 73.

David-Maria Sassoli postao je socijaldemokratski kandidat tek u utorak navečer, nakon što je Europsko vijeće iznjedrilo paket kandidata za čelne funkcije u Europskoj uniji, pri čemu je predsjednik Vijeća Donald Tusk sugerirao da bi čelnu funkciju u Parlamentu mogao preuzeti Bugarin Stanislav Stanišev, predsjednik Stranke europskih socijalista (PES), kako bi i istočna Europa imala svog predstavnika među predsjedajućima u EU. Pritom ga nije imenovao jer Europski parlament ima potpunu autonomiju u procesu izbora svog predsjednika.

  • +3
David Maria Sassoli Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Tuskov prijedlog naišao je, međutim, na nož u redovima europskih socijaldemokrata pa su umjesto Staniševa predložili Sassolija, člana talijanske Demokratske stranke. On je izjavio da je time počašćen i da se pri izboru vodila vrlo sadržajna rasprava o budućnosti Europe. 'Imamo mogućnost započeti legislaturu sa socijalističkim predsjedništvom', istaknuo je Sassoli.

Hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan (SDP) otkriva za tportal da je sinoćnja sjednica bila prilično burna po pitanju predloženog paketa čelnika Europske unije sa sljedećim kandidatima: za novu predsjednicu Europske komisije predložena je Njemica Ursula von der Leyen, za predsjednika Europskog vijeća Belgijac Charles Michel, za predsjednicu Europske središnje banke Francuskinja Christine Lagarde, a za visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku Španjolac Josep Borrell.

'Dio ljudi bio je za to da se paket odmah odbaci, a dio da se odbaci u drugom koraku. Iako bi izbor našeg kandidata za predsjednika Europskog parlamenta bio određeni uspjeh, jako sam nezadovoljna paketom jer su kandidirali osobu koja nema izborni legitimitet i izvučena je iz šešira zato što osoba koja ima taj legitimitet, a to je Manfred Weber, nije dovoljno kvalitetna', kazala je Borzan za tportal.

  • +11
Sva lica Biljane Borzan Izvor: Pixsell / Autor: Davor Javorovic/PIXSELL

Nije li, međutim, potvrđivanje Sassolija za predsjednika Europskog parlamenta ujedno i prvi korak u potvrđivanju paketa?

'Ne, to nije bianco podrška prijedlogu Europskog vijeća. Ljudi su se sinoć ogradili; izabrali smo svog kandidata, ali za drugi korak nitko u ovom trenutku ne može jamčiti', napominje Borzan.

Slaže se ipak da bi bilo gotovo nemoguće osigurati u Europskom parlamentu rušenje predloženog paketa. Što planiraju nezadovoljni socijaldemokrati, hoće li lobirati protiv izbora Ursule von der Leyen?

'Vidjet ćemo koliko još uopće ima prostora za kakve izmjene. Ako ih ima, onda zaista treba vidjeti kako se to može raspetljati', poručila je Borzan, dodajući da je prerano za bilo kakve špekulacije.

Predstavljajući svoju viziju uoči glasanja, Sassoli je poručio da Europa treba biti snažnija, a to može samo ako ima snažniji Europski parlament.

'Moramo se zauzeti za budućnost Europske unije. Nismo mogli ni zamisliti da će toliko novih birača glasati za na izborima za EU parlament; u ovom tijelu je čak 60 posto novoizabranih članova. Birači su nam dali madat jer vjeruju u demokraciju i ne smijemo ih razočarati. Moramo provesti vitalnu promjenu, modernizirati Europu na temelju uzajamnog povjerenja između građana i europskih institucija', rekao je Sassoli.

On bi trebao upravljati Europskim parlamentom dvije i pol godine, a druga polovica predsjedničkog mandata, sukladno dogovoru europskih čelnika, pripada Europskoj pučkoj stranci. Očekuje se da će tu funkciju preuzeti Manfred Weber, neuspješni EPP-ov Spitzenkandidat.

Sassoli je imao velike izglede biti izabran za predsjednika parlamenta s obzirom na to da je Weber izrazio spremnost svoje grupacije da radi ravnoteže u toj instituciji podrže kandidata socijalista.

Socijalisti u devetom sazivu Europskog parlamenta od 751 mjesta za sada, odnosno do odlaska zastupnika iz Ujedinjenog Kraljevstva, imaju 153, a pučani 182 zastupnika.

PRODECURA

Kako se izabiru predsjednici Parlamenta i Komisije?

Prva je zadaća novoizabranog Europskog parlamenta izabrati predsjednika. Kandidate za predsjedništvo može predložiti klub zastupnika ili najmanje 38 zastupnika. Glasovanje je tajno, a da bi bio izabran, kandidat mora ostvariti apsolutnu većinu valjanih danih glasova, tj. 50 posto plus 1 glas.U slučaju da niti jedan kandidat nije izabran u prvom krugu glasovanja, isti ili drugi kandidati mogu biti imenovani za drugi krug glasovanja pod istim uvjetima. Ako je potrebno, glasovanje se može ponoviti u trećem krugu, ponovno s istim pravilima.

Ako nakon tri kruga glasovanja nitko nije izabran, dva zastupnika koja su ostvarila najveći broj glasova u trećem krugu sudjeluju u četvrtom krugu gdje se izabranim proglašava onaj koji ostvari najveći broj glasova. (U slučaju neodlučenog rezultata glasovanja izabranim se proglašava stariji kandidat).

Jedna od prvih zadaća novog saziva Parlamenta nakon izbora jest odabir novog predsjednika Europske komisije, izvršnog tijela Europske unije. Države članice predlažu kandidate, ali pritom moraju uzeti u obzir rezultate europskih izbora. Osim toga, Parlament mora potvrditi novog predsjednika Komisije apsolutnom većinom (polovica postojećeg broja zastupnika + jedan). Ako kandidat ne osvoji potrebnu većinu, države članice moraju predložiti drugog kandidata unutar mjesec dana (Europsko vijeće odlučuje kvalificiranom većinom).