Žena bez škole je dvostruko više nego muškaraca u romskoj zajednici, a najviše njih je radno neaktivno ili u statusu domaćice. Romska kućanstva su velika s prosjekom članova 5,2, a mjesečna primanja smještaju 92 posto romskih kućanstava u rizik od siromaštva, istaknuto je na okruglom stolu ''Kako izaći iz začaranog kruga siromaštva?' koji je organizirao Savez Roma u Hrvatskoj ''Kali Sara''.

Od Romkinja koje imaju djecu, njih 50 posto rodilo je prvo dijete u maloljetničkoj dobi, a 17 posto njih u dobi mlađoj od 16 godina.

"Kad se to sve zbroji, šanse za integraciju žena iznimno su male te zbog toga samo osam posto žena obavlja neki vid plaćenog rada. Zbog toga su Romkinje u Hrvatskoj u europskom kontekstu u najgorem položaju u odnosu na sve druge zemlje EU", izjavio je saborski zastupnik i predstavnik romske manjine Veljko Kajtazi na okruglom stolu organiziranom u sklopu kampanje “Obrazovane Romkinje, jake zajednice”.

Cilj kampanje je podići svijest o višestrukoj diskriminaciji i izazovima s kojima se suočavaju mlade Romkinje, a Kajtazi je poručio da je bilo krajnje vrijeme da imamo takve projekte, posebice zato što statistika pokazuje da je i onaj aktivistički dio unutar romske zajednice dominantno muški te samim time problemi žena zasigurno ne dolaze dovoljno do izražaja.

Predsjednica Saveza Roma u Hrvatskoj "Kali Sara" Suzana Krčmar istaknula je kako je važno poduprijeti mlade Romkinje da više završavaju osnovnu i srednju školu te da upisuju i fakultete jer će - ako žene ne postanu kotač razvoja romskih zajednica - "teško izaći iz začaranog kruga siromaštva".

"Kada mlade Romkinje dovrše obrazovanje, one se lakše mogu zaposliti, imaju bolji socijalan status, mogu planirati obitelj, primjer su u svojoj zajednici i tako se smanjuju stereotipi i predrasude. One mogu bolje pružiti podršku svojoj djeci tijekom školovanja i tako je naprednija i ekonomski jača romska zajednica", poručila je.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić upozorila je na važnost uključivanja Romkinja u obrazovni sustav kako bi na takav način postale neovisne, osnažene i došle do informacija o tome i što znači brak, briga o reproduktivnom zdravlju, planirano i uključeno roditeljstvo.

Pravobraniteljica za djecu Helena Pirnat Dragičević rekla je da se maloljetnički brakovi i trudnoće pokazuju kao izazov ostvarenju dječjih prava i predstavljaju njihovo kršenje.

Zabrinjavajućim je istaknula to što istraživanja pokazuju da je sklapanje braka treći razlog odustajanja od srednjoškolskog obrazovanja Roma u dobi od 15 do 18 godina.

Voditeljica projekta ''Obrazovane Romkinje, osnažene romske zajednice'' Suzana Kunac predstavila je rezultate projekta te je istaknula da je SRRH "Kali Sara" uspio educirati 200 mladih Romkinja o njihovu reproduktivnom zdravlju i pravima, rodnoj ravnopravnosti i prevenciji vršnjačkoga i rodno uvjetovanog nasilja.