Pitate li ljude rođene tridesetih godina koje zanimanje najviše cijene jedan od češćih odgovora, pa makar razgovarali i s običnim fizikalcem s osnovnim četverogodišnjim obrazovanjem, bit će - inženjer! Pedesetih i šezdesetih Hrvatska je doživljavala munjevitu izgradnju, s usana nije silazila riječ 'modernizacija', a inženjeri svih vrsta su bili Supermeni svakodnevice koji će sva čuda novog boljeg svijeta omogućiti. San sretnije budućnosti stvaran je i kroz medije pri čemu prvo mjesto prema uspješnosti, atraktivnosti i zanimljivost sadržaja zacijelo pripada Savremenoj tehnici.

Objavljivana u mjesečnom ritmu od strane Epohe, izdavačkog poduzeća Glavnog odbora Narodne tehnike za Hrvatsku, donosila je gomila materijala o aktualnim dostignućima tehničkih znanosti, ali i onima koja su bili tek u fazi znanstvene fantastike. Nevjerojatno uzbudljiv svijet imaginacije vrijedan je pažnje svakog 'true' i 'wannabe' geeka, stoga, volite li futurologiju i tehnologiju, Savremena tehnika je retro štivo koje se čita u jednom dahu. Kako se danas nalazi samo u vitrinama kolekcionara, prisjećamo se deset naslova zbog kojih nećete ni na tren sumnjati da ćemo letjeti privatnim automobilom!

Rudnik pod morem - Ubrzan porast broja stanovnika i posljedično smanjivanje količine ruda na kopnu uzrokovali su opsjednutost iskorištavanjem morskih dubina. Osim cijelih gradova, za podmorske rudare planirane su vrlo funkcionalne i udobne baze napajane mini atomskim elektranama, opremljene robotima za kopanje, ali i blagovaonicama i dvoranama za zabave.

Letalo-svaštar - Kao što danas industrija mobitela nastoji u jedan model objediniti sve veći broj funkcija prije pedesetak godina, slično je pokušano s avionima - čemu avion i helikopter, kada mogu biti jedna naprava? Britanci su razvili model Omniplanea brzine 320 km/h s propelerima u krilima koji su se otvarali pritiskom na dugme.

Pneumatski vlakovi - 2010. je, ali i dalje imate tračnice od željeza?! Začudio bi se tako razočarani vremenski putnik iz 1957. godine. Vlakovi se u njegovoj imaginaciji kreću kroz staklene cijevi igrajući se zrakom. Prvo se iz cijevi isiše zrak, u prostor iza njega utiskuje se komprimirani zrak, a zbog razlike u tlaku vlak juri poput metka u puški dostižući brzinu aviona.

Sportska podmornica -  Gotovo isključivo vojna upotreba podmornice transformira se u sastavni dio svakodnevne komunikacije i zabave. Svi imaju svoj mali privatni model pogonjen od strane malog električnog motora ili komprimiranim zrakom, a posebno brzi modeli sudjeluju u sportskim utrkama. Kladioničarski biznis trlja ruke.

Hovercraft - 'Mnogi stručnjaci vjeruju da će ovi automobili bez kotača veoma brzo preplaviti svjetske autoputove', zapisao je novinar Savremene tehnike 1960. godine. Za kretanje brzinom od 120 km/h naprava koristi tzv. zračni jastuk stvoren od mlaza komprimiranog zraka.

Antigravitacijska letjelica - Funkcionira na principu dijamagnetizma, što znači da zahvaljujući posebnim materijalima i uređajima cijela letjelica postaje gigantski dijagmagnet koji se silovito odbija od zemlje i svladavala silu gravitacije. Postignuta brzina tek je nešto niža od brzine svjetlosti, a putnici sa Zemlje do Venere stižu za par sati. 

Svemirski grad - Naravno, more i kopno nisu nam bili dovoljni, a i šteta je bilo ostaviti toliko prostranstvo praznim. Živi se u gradovima-satelitima veličine do 20.000 stanovnika. Stanovi i laboratoriji se nalaze u golemom kolu koje se stalno rotira zbog imitacije gravitacije centrifugalnom silom, a stanovnici su uglavnom učenjaci, tehničko osoblje i njihove obitelji. 

Bežični prijenos energije - Ostvarena je davna utopija Nikole Tesle. Zahvaljujući svladanim znanjima o mikrovalovima iznad zemlje lebde stanice napajane sa Zemlje bez kablova! Naime, na tlu se nalaze uređaji za emitiranje energije koju  hvataju  staničine antene, a one pak energiju pretvaraju u toplinu koja napaja rotor. Usput, Nikola Tesla, sretan ti rođendan!

Upravljivi projektili  - Ratovi u blatnim rovovima i bajunetama poput Prvog svjetskog postaju prošlost. Sukobe gube i dobivaju precizno navođeni projektili koje ispaljuju bespilotne letjelice navođene iz radarske baze.

Umjetna biljka - Biljke su jedan od temelja nastanka niza vrijednih prirodnih sirovina i rudača, ali ljudi više ne čekaju  tisućljećima ne bi li nastalo par kilograma npr. magnezija. Posebni uređaji imaju sposobnost apsorbiranja potrebnih supstancija poput vode, zraka, zemlje (...) iz kojih stvaraju vrijednim tvarima jednako bogato  potomstvo. Žive uglavnom kraj mora gdje ima najviše potrebnih sastojaka, a kreću se minijaturnim parnim strojem pogonjenim Sunčevom energijom.