Prije tri godine pješački Savski most, prema tvrdnjama iz Grada Zagreba, bio je siguran za pješake po sredini dok su nogostupi bili zatvoreni. Godinu kasnije nogostupi su otvoreni, a po njima su se nakon 'obnove' šetali gradonačelnik i gradski pročelnici. Ove godine nogostupi su se urušili, a Grad odbija javnosti dati na uvid elaborat IGH o stanju Savskog mosta, uz obrazloženje da dokument sadrži klasificirane podatke koji podliježu Zakonu o kritičnim građevinama
Savski, pješački most, hitno je pokrpan nakon što je jučer doslovno propao dio njega. A sanacija je obavljena kao i do sada - čeličnim pločama - i vjerojatno je samo pitanje kada će se ista stvar dogoditi na nekom drugom mjestu.
A potkraj kolovoza 2016. Dinko Bilić, gradski pročelnik za graditeljstvo, za tportal naveo je kako su 'svi mostovi u nadležnosti njegova ureda sigurni za korištenje'.
Uz to, dodao je tada da je za 'Savski most IGH već obavio istražne radove kako bi se utvrdile potrebne radnje za njegovu sanaciju, a projektanti su utvrdili da je sredina mosta sigurna za promet pješaka dok su nogostupi zatvoreni, a nakon obnove armiranobetonske ploče i gornjeg ustroja, postojeću čeličnu konstrukciju mosta moglo bi se koristiti i za ograničeni promet vozila jednom trakom sredinom mosta uz regulirani naizmjenični promet'.
Također se tada osvrnuo na inicijativu da se prilikom rekonstrukcije okretišta Savski most nađe rješenje za izlazak i dolazak autobusa na peron preko mosta.
Bilić je podsjetio da je potrebno izraditi studiju isplativosti i novi projekt nakon provjere je li uopće moguće to da postojećim mostom nakon rekonstrukcije voze autobusi.
U travnju 2017. godine 'obnovljenim' Savskim mostom gradonačelnik Milan Bandić prošetao se sa suradnicima diveći se obnovi u kojoj se zbog pogreške dva puta moralo iscrtavati linije za bicikliste.
Kao što se može vidjeti u videosnimci, šetalo se po nogostupima koji su otvoreni za pješake, a upravo dio istočnog nogostupa, koji 2016. nije bio siguran, ali nakon obnove očito jest, urušio se i prava je sreća da se u tom trenutku nitko nije nalazio na tom mjestu na i ispod mosta.
Što je IGH utvrdio u svom elaboratu, nije poznato jer je riječ o dokumentu koji nije javno dostupan.
Štoviše, na traženje Miroslava Schlossberga iz inicijative HrOpen, koji je od povjerenika za informiranje zatražio dostavu elaborata IGH, iz Grada su mu potkraj 2018. godine poručili da dokument koji traži sadrži podatke koji pak, sukladno Zakonu o kritičnim infrastrukturama, podliježu kategorizaciji osjetljivih podataka te da ga zbog toga ne može dobiti.
Drugim riječima, građani trebaju vjerovati da je s mostovima sve u redu. Iako, pokazuje to slučaj Savskog mosta, ali i Mosta slobode - s kojeg su otpadali kameni blokovi, što su u Gradu okarakterizirali 'otpadanjem elementa u funkciji estetskog izgleda mosta', kao da oni nisu ugrožavali ničiju sigurnost - to baš nije tako.
>>>Mislili ste da je Savski most u lošem stanju? Pogledajte što je tek pokazao pregled Jadranskog mosta<<<
Pokušali smo do IGH-ova elaborata doći tražeći ga od njih, međutim oni su nas uputili na vlasnika, Grad Zagreb, koji na naš upit, između ostalog i o tome zbog čega u Ministarstvo graditeljstva nisu dostavili Plan i program održavanja cestovnih građevina, kao ni izvještaj o stanju i potrebnim zahvatima sanacije Savskog mosta, do zaključenja teksta nisu odgovorili.
No zato su naveli da je početkom 2018., 'od strane zajednice ponuditelja IGH, Geoxpert - IGM, Ascon Institut, završen šestogodišnji glavni pregled svih zagrebačkih mostova' kojim je 'dijagnosticirano stanje' svih njih, utvrđene su im slabosti, nedostaci i slično, te procijenjeni troškovi potrebnih sanacija u vrijednosti od 256.975.463,20 kuna.
Također su istaknuli da je završena izrada projekta sanacije starog Savskog mosta (izrađivač: Institut IGH ) sa svim potrebnim istražnim radovima, čime je obuhvaćen plan sanacije rušenja i izrade nove kolničke ploče s pješačkim stazama, sanacija čelične rasponske konstrukcije, promjena opreme mosta, promjena prijelaznih naprava, izrada nove otvorene odvodnje, sanacija upornjaka, sanacija stupova, promjena ležajeva, postava asfalta kolnika i hidroizolacije.
Projekt je, navode, trenutno u Hrvatskim vodama, radi dobivanja vodopravne potvrde, a nakon čega slijedi provedba revizije istoga te pokretanje postupka javne nabave za ugovaranje predmetnih radova. Procijenjena vrijednost predmetnih radova iznosi 23 milijuna kuna.
Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu graditeljstva, ali i građevinar i projektant po struci, smatra da se u slučaju Savskog mosta bavi efemernim, a ne ključnim problemima.
'Oni umjesto kvalitetne sanacije raspisuju natječaj za gradnju javne i dekorativne rasvjete za nekoliko milijuna kuna. Brinu se o tome da na mostu bude 628 LED lampica, ali ne i da netko ne propadne. Pa čelična konstrukcija tog mosta je upitna, a njegovi ležajevi se ne ponašaju više kao kad je projektiran i ideja da njime prometuju autobusi suluda je, da ne kažem utopijska', smatra Uhlir.
Podsjetimo, nakon što je Željeznički most, poznatiji i kao Hendrixov, opasan raznobojnim LED lampama koje se pale pri prolasku vlaka, Bandić je najavio da će zasjajiti svi mostovi u Zagrebu, uključujući Savski. Raspisan je natječaj, a posao je dobio Montel za 3,7 milijuna kuna plus PDV. Radovi međutim još nisu ni krenuli, a upitno je imaju li i smisla s obzirom na stanje mosta.