"Uvijek se čudim što zelene teme nisu veće u hrvatskoj javnosti. S obzirom na razine patriotizma i često isticanje prirodnih ljepota nacije, bilo bi mi logično da je zaštita okoliša jedna od glavnih tema ovdje, ali nije“, primjećuje Schedlich, zastupnica Zelenih u berlinskoj skupštini koja je ovaj tjedan u Zagrebu bila gošća panela o zaštiti okoliša.

"Prednost koju mi imamo u Njemačkoj je velika uključenost mlađih generacija u zelene politike, s obzirom na to da se ove teme najviše tiču njih. Stranka nama mlađima daje glas i mogućnost da napravimo promjene. Nadam se da će se mladi ljudi, barem oni koji su ostali u Hrvatskoj, zalagati za zelene politike”, kaže.

Schedlich napominje pak činjenicu da su ciljevi glavnog grada Njemačke ambiciozniji od Zelenog plana Europske unije.

"Neovisno o svemu, mi se trudimo biti što ambiciozniji zato što znamo da brojna druga mjesta u svijetu klimu ne stavljaju kao prioritet te se trudimo to izjednačiti“, rekla je Schedlich u razgovoru za Hinu.

Berlin ima za cilj spustiti emisije ugljika za 70% do 2030., te nastoji postići klimatsku neutralnost do 2045. godine.

"Ovo je ogroman izazov”, ističe Schedlich, "nužno je uključiti sve društvene skupine, mlade, starije, znanstvenu zajednicu i marginalizirane osobe kako bi promjene bile inkluzivne i pravedne”. "Potrebno je obrazovanje građana" , dodala je zastupnica zelenih.

Pasje vrućine

Berlin ambiciozne ciljeve planira postići brzim, učinkovitim i pravednim djelovanjem na područjima energetske tranzicije, ujednačavanja klime i prilagodbom prometa.

"Sve zgrade koje imaju prikladne uvjete do 2024. godine će morati imati solarne panele, što vrijedi za poslovne i privatne objekte“, izjavila je mlada zastupnica i objasnila da je pokrivanje privatnih objekata nužno zato što pokrivanje gradskih institucija ne bi bilo dovoljno za proizvodnju energije.

Uz tranziciju na čiste oblike energije, Schedlich ističe značaj zelenih površina za reguliranje topline i sprečavanje poplava u gradovima.

"Nastojimo pretvoriti Berlin u 'spužvasti grad' kako bi spriječili poplave“, kaže Schedlich i objašnjava kako su gradovi posebno skloni poplavljivanju zbog ogromnih količina betona, što je nužno regulirati kako bi se izbjegle štete, pri čemu pomaže i ozelenjivanje gradskih površina.

"Zalažemo se za zelene fasade i krovove te za sadnju stabala gdje je to moguće“, istaknula je Schedlich, naglasivši kako je bitno usporiti zagrijavanje gradskih površina koje uzrokuje brojne probleme.

„Između ostalog, psi ljeti ne mogu hodati Berlinom zato što je pod toliko zagrijan“.

Osim psima, nastoje olakšati kretanje pješacima i biciklistima.

"Sve više cesta pretvaramo u pješačke staze“, rekla je Schedlich, "uz unapređenje i proširenje postojećih biciklističkih staza, pokušavamo uvesti 'autocestu za bicikle', tako da povežemo Berlin dugim biciklističkim stazama na kojima se mogu voziti samo brzi bicikli“.

Smatra kako je nužno da biciklističke staze imaju zaštitu, kako bi se potaknulo bicikliranje i smanjila razina prometnih nesreća. Dio je to opširnog plana za postizanje klimatske neutralnosti i poboljšavanje životnih uvjeta građana.

Zagrebu manjka zelenih površina

Osvrnula se i na manjak zelenih površina u Zagrebu, sa čime se suočila dok je bila na jednogodišnjoj studentskoj razmjeni na FSB-u (Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu).

"Zagreb ima puno ulica gdje nema nijednog stabla, a ne samo da imate jednake probleme kao i Berlin nego i veće zbog toplije klime“.

"Često je argument tko će platiti sve te promjene, ali zapravo je najskuplje što možemo uraditi – ništa“, rekla je Schedlich i osvrnula se na Zagreb u kojem promjene dolaze sporijim tempom.

"Mislim da je u Zagrebu sve što nova vlast radi velika stvar. Radi se o velikim i skupim promjenama, koje se ne mogu odviti brzinom kojom želimo“.

Schedlich je u ponedjeljak sudjelovala na tematskoj sjednici Odbora za zaštitu okoliša Grada Zagreba pod nazivom „Kako učiniti Zagreb niskougljičnim gradom“, na koju je njegov predsjednik Zorislav Antun Petrović pozvao sudionike s iskustvom u zaštiti okoliša, energetici i industriji kako bi se utvrdili najefikasniji načini postizanja niskih stopa emisije ugljika.

Petrović je istaknuo da je sjednica „poligon za razmjenu iskustava, uključujući i ona iz inozemstva“ i dodao da je siguran da će kroz raspravu „zajedno pronaći najbolja rješenja kako učiniti od Zagreba grad s nultom emisijom stakleničkih plinova“.