Njemački političar Christian Schmidt od nedjelje je novi visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH i na tu dužnost stupa uz snažnu potporu Vijeća za provedbu mira (PIC), ali i uz najavu blokada iz bojkota iz Republike Srpske
Formalna ceremonija primopredaje ovlasti između Schmidta, koji je u Sarajevo doputovao u subotu zajedno s članovima obitelji, i njegovog prethodnika Valentina Inzka najavljena je za ponedjeljak.
Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik u nedjelju je ponovio kako s novim visoki predstavnikom ni on niti bilo tko drugi od dužnosnika iz RS neće surađivati jer smatraju da on nije zakonito izabran na tu dužnost.
vezane vijesti
"On (Schmidt) je neizabrani i nezakoniti visoki predstavnik. S njim se neće surađivati, neće se primjenjivati njegove odluke", kazao je Dodik konferenciji za novinstvo u Banjoj Luci. Njemu smeta što Upravni odbor PIC-a o imenovanju Schmidta ništa nije pitao nikoga iz Republike Srpske pa tvrdi kako međunarodna zajednica time ruši Daytonski sporazum.
Dodikova je teza da je i PIC zapravo nezakonito tijelo te da visoki predstavnik nema ovlasti nametati nikakva rješenja, a da je njihovo djelovanje rezultat "arogancije zapadnih država". Sugerirao je kako je na djelu zapadna urota čiji je cilj bio derogirati status RS, a sada taj entitet "žele dokrajčiti". Te napore, kako tvrdi, predvodi upravo Njemačka, u suradnji s Austrijom, pa onima koji dolaze iz tih zemalja, zaključio je Dodik, nema razloga vjerovati.
Upravni odbor PIC-a u subotu je izrijekom dao jasnu potporu Schmidtu u provedbi njegova mandata, a Dodiku i njegovim istomišljenicima poručio da su blokade u prijetnje neprihvatljive i predstavljaju jasno kršenje Daytonskog sporazuma.
"Retorika i postupci koji podrivaju funkcioniranje države BiH uključujući bojkot institucija na državnoj razini i blokiranje vitalnih odluka, destabiliziraju zemlju i protivni su Daytonskom mirovnom sporazumu", stoji u izjavi Upravnog odbora PIC-a kojom je to tijelo reagiralo na odluke parlamenta RS da svojim zakonom na entitetskoj razini pokuša spriječiti primjenu izmjena Kaznenog zakona BiH čiji je cilj sankcionirati nijekanje ratnih zločina.
Te je izmjene u posljednim danima svog mandata nametnuo Inzko i njima su predviđene kazne do pet godina zatvora za sve koji niječu sudski utvrđene činjenice o ratnim zločinima te nagrađuju njihove počinitelje.
Upravni odbor PIC-a podsjetio je kako je Inzko nametnuo ove zakonske izmjene jer su domaći političari godinama izbjegavali riješiti problem revizionističkih pokušaja da se umanje razmjere ratnih zločina u BiH, a posebice genocida nad Bošnjacima u Srebrenici.
Od ovog se stajališta ogradila Rusija, koja je također članica PIC-a, no ta je zemlja već godinama usamljena u svojim interpretacijama stanja u BiH, kao i u bezuvjetnoj potpori Dodiku i vlastima RS. Rusija je bezuspješno pokušala blokirati imenovanje Schmidta te ishoditi odluku o potpunom zatvaranju Ureda visokog predstavnika (OHR).
Upravni odbor PIC-a još je 2008. definirao program "5+2" odnosno pet ciljeva i dva uvjeta, čija je provedba preduvjet da se OHR zatvori.
Od tada je ispunjen samo jedan cilj, a to je potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između BiH i EU. I dalje nema nikakvih naznaka da bi se moglo riješiti pitanje raspodjele i upravljanja državnom i vojnom imovinom, nije u potpunosti provedena arbitražna odluka o statusu Brčkog, nije postignuta fiskalna održivost zemlje niti je uspostavljena vladavina prava.
Stalne političke napetosti i prijetnje otcjjepljenjem RS dalekim ciljem čine pozitivnu procjenu ukupnog stanja u BiH, koju također mora donijeti Upravni odbor PIC-a, kako je to definirano još prije 13 godina.
