Nezadovoljni prijedlogom zakona, iz SDP-a u priopćenju navode da Vlada nije prihvatila nijedan njihov prijedlog "ne ponudivši pritom kvalitetni, pa čak niti loš protuargument" te poručuju da će svejedno u saborsku proceduru uputiti niz amandmana "kao još jedan pokušaj da se ispravi ovaj loš i štetan prijedlog ZOR-a".

Navode tako da se maksimalni rok rada na određeno vrijeme treba skratiti na jednu godinu (predloženi ZOR ga propisuje na maksimalno tri godine), a ističu i da ugovori na određeno moraju postati iznimka u točno navedenim slučajevima. "To ne smije biti pravilo kojim se izbjegava zapošljavanje na neodređeno, pogotovo kroz agencijski rad", naglašavaju.

Drže i da je potrebno urediti zakonski minimum povećanja plaće za prekovremeni rad, noćni rad, smjenski rad, rad subotom, nedjeljom i blagdanom. Vlada je najavila povećanje plaće za rad nedjeljom za 50 posto, a SDP drži da se treba regulirati zakonski minimum i za prekovremeni rad, rad blagdanom, subotom, noćni rad.

Smatraju da to mora biti definirano zakonom u istom obliku i u minimalnom opsegu kako je definirano kod državnih i javnih službi.

Prijedlogom zakona propisuje se i da se kod novog ugovora o radu ne može ponovno ugovoriti probni rok i to vrijedi samo za "obavljanje istih poslova", a stav SDP-a je da se on s istim poslodavcem može sklopiti samo jednom.

Kod rada od kuće, naglašavaju da se mora organizirati tako da ne bude na štetu radnika te poslodavac mora pokrivati troškove takvog rada. "Rad od kuće ne može se nametnuti radnicima na način da smanjuje troškove poslodavcima, a da se isto prevaljuje na leđa radnika", naglašavaju.

Radnici trebaju imati tzv. pravo na isključenje

Smatraju i da radnik mora imati tzv. pravo na isključenje. "Organizacija radnog vremena mora biti takva da razgraničava poslovne obaveze i privatno slobodno vrijeme radnika. Stav SDP-a je da radnik mora imati pravo na slobodno vrijeme, da poslovne obaveze izvan radnog vremena može obavljati samo iznimno, neobvezujuće te uz posebnu naknadu, kao prekovremeni rad", objašnjavaju.

Apsolutno neprihvatljivom im je uređenje platformskog rada jer Vlada platformske radnike "ne smatra radnicima u radnom odnosu ako radnik zaradi iznos manji od 60 posto minimalne plaće".

"Zarada koja je manja od 60 posto minimalne plaće je ponižavajuća i nedopustiva, a platformski radnici ovakvim se tretmanom zapravo isključuju ne samo s tržišta rada, nego i iz društva u cjelini, što je u dugoročnom smislu pogubno za cijelo društvo", poručuju.

SDP smatra i da se predloženim zakonom ne poboljšavaju instrumenti kontrole i nadzora te predlažu "jačanje institucija nadzora provedbe zakona i adekvatne kazne za njegovo kršenje".