O tim su pitanjima u HRT-ovoj emisiji Otvoreno razgovarali Majda Burić, saborska zastupnica (HDZ); Mišel Jakšić, saborski zastupnik (SDP); Dragana Jeckov, saborska zastupnica (SDSS) i Vesna Vučemilović, saborska zastupnica (Hrvatski suverenisti).

Mišel Jakšić, saborski zastupnik (SDP), rekao je kako je SDP-u drago da tema Zakon o radu i prava radnika konačno došla u Sabor na raspravu.

'Ono što nas žalosti je da ovu raspravu nećemo iskoristiti da napravimo dubinske promjene koje su nam potrebne. Kaže se da je svaka kriza prilika za značajnije zaokrete. Činjenica je da već neko vrijeme živimo u kriznom razdoblju, počevši od pandemije, sada smo u inflaciji. Smatramo da sve ovo što radimo sada nije dovoljno, a to u konačnici priznaje i sama Vlada koja kaže i u nekim svojim službenim dokumentima da je ovo prilagodba za NPOO i da će se puno toga prilagođavati putem', rekao je Jakšić.

Usvtvrdio je da i dalje nije definirano 'što ćemo s prekovremenim radom, što ćemo s radom blagdanima, što ćemo sa smjenskim radom, noćnim radom, nemamo do kraja izdefinirano dokle i zašto ugovori na određeno'.

'Nismo riješili pitanje platformskih radnika, pitanje je i kako je zamišljena uloga sindikata u daljnjem razdoblju, a znamo da nažalost utjecaj sindikata dramatično pao. Ove izmjene zakona, osim zadovoljavanja neke forme ili ideološkog obećanja oko rada nedjeljom ne daju ono što je potrebno hrvatskom radniku - da konačno dođe do jasnih uvjeta za rad i poštene plaće. Za to bi nam trebalo i puno snažnija porezna reforma nego što smo je imalo dosad', smatra Jakšić.

Majda Burić, saborska zastupnica (HDZ), istaknula da je oporba uvijek nezadovoljna i da uvijek kuka.

'Oporba se mogla i pohvaliti rezultatima koje su isporučili u mandatu 2011.-2015. a to je bilo rezanje radničkih prava, svađa sa sindikatima, zaustavljanje sindikalnog dijaloga, rezanje rasta plaća, mirovina i ostalih socijalnih davanja', rekla je Burić.

'Konačni prijedlog Zakona o radu predstavlja značajan iskorak u području radnog zakonodavstva i otvara daljnji put k radu, zapošljavanju, rastu plaća, a dugoročno gledajući i rastu mirovna. Najbitnije stvari koje se mijenjaju ovim zakonom jest ograničavanje ugovora na određeno vrijeme, gdje se više neće moći 'štancati' takvi ugovori jer ih je prema zakonskoj normi koju je donijela Vlada SDP-a u tri godine mogle biti 333. Mi to sada reguliramo i onemogućujemo', naglasila je Burić. Dodala je kako se ograničavanje ugovora na neodređeno neće odnositi na agencijske radnike te da njihov broj pada i da njih nema puno - svega 12.000.

Vesna Vučemilović, saborska zastupnica (Hrvatski suverenisti), govoreći o tome da se ograničavanje ugovora na određeno neće odnositi na agencijske radnike, rekla je kako je to propust izmjena ovih izmjena Zakona o radu.

'Može nam se dogoditi da se poveća broj tih radnika bez obzira na to što se on smanjivao. Socijalni partneri poprilično su dugo pregovarali oko ovog novog Zakona o radu. Kako ministar najavljuje cjelovito rješenje iduće godine onda vidimo da će oni, sportskim rječnikom reći, imati produžetke. Ove izmjene i dopune Zakona o radu koje mi trebamo raspraviti u četvrtak ustvari služe jedino tome da se određene direktive implementiraju u jednom dijelu u Zakon o radu kako bi Vlada mogla povući 795 milijuna eura iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost', rekla je Vučemilović. Dodala je kako ovim zakonom nisu zadovoljni ni poslodavci ni sindikati nego jedino Vlada jer će povući novi tranšu sredstava iz NPOO-a.

Dragana Jeckov, saborska zastupnica (SDSS), rekla je kako radnik može doći u situaciju da radnik radi četiri mjeseca neprekidno.

'To je ono što je u saborskoj raspravi klub zastupnika SDSS-a iznio kao eventualni problem. Živimo u vremenu kada treba postojati dodatan rad i biti omogućen. Treba ga osigurati onima koji imaju mogućnosti i koji žele dodatno raditi. S druge strane treba zaštititi radnika na način da mu se osigura dovoljna i satnica, ali i vrijednost toga što radi. Klub SDSS-a je upravo i o tome govorio. Opravdano se postavlja pitanje što je nakon četiri mjeseca u stanju napraviti radnik koji neprekidno i gotovo bez odmora radi. Nakon četiri mjeseca, za kakav je on daljnji rad? Kakav je njegov učinak ubuduće? To je za nas ozbiljan problem i imamo o tome što reći', istaknula je Jeckov.

Burić je pojasnila što znači dodatan rad i kako će radnik moći konzumirati dodatan rad u jednoj godini. Još jednom je istaknula da je to za radnike koji to žele, mogu i hoće. Jakšić je podsjetio HDZ da je SDP-ov mandat bio od 2011. do 2015. te da je nakon toga HDZ imao osam godina da napravi savršen Zakon o radu. Smatra da trebaju radikalne promjene. O dodatnom radu je rekao kako su sindikati užasno nezadovoljni s onim što je postignuto te da postoji veliki pritisak poslodavaca.

'Tu nismo riješili sve probleme koji su ljude mučili, gdje su jasno ukazivali da su nezaštićeni, da su nesretni i da je to jednim dijelom i razlog zašto odlaze iz zemlje. S ovime problem radničkih plaća nećemo riješiti, čak ćemo neke stvari napraviti još kompliciranijima i još ćemo ih teže moći rješavati', smatra Jakšić.

Vučemilović je istaknula da moramo biti svjesni kako smo u sedam godina izgubili 50.000 učenika. 'To je budući kontingent radne snage. Povećava nam se udio stanovništva starijeg od 65 godina. Demografi procjenjuju da smo izgubili u kontingentu radne snage 100.000 radnika', rekla je. Dodala je da vatrogasno pokušavamo riješiti nedostatak radne snage, a da gospodarstvo moramo mijenjati strukturalno.

Jeckov smatra da novi Zakon o radu može zaštititi domaćeg radnika. 'S devet od 10 osoba koje dolaze sa Zavoda za zapošljavanje zaključuje se ugovor o radu na određeno vrijeme. Ovim zakonskim prijedlogom bi se to na neki način spriječilo. Ovo je jedna dobra demografska mjera. Jedino ugovor o radu na neodređeno vrijeme daje određenu dozu sigurnosti da će ta osoba ostati u Hrvatskoj, moći podići krediti, uzeti stan, priuštiti sebi i svojoj obitelji normalan život', uvjerena je Jeckov te da će s novim zakonom o radu imati znatno manji broj ugovora na određeno vrijeme.