286 izbornih mjesta

SDP u subotu bira svog četvrtog predsjednika, pogledajte kako će to izgledati

25.09.2020 u 07:35

Bionic
Reading

Članice i članovi SDP-a u subotu će birati svog četvrtog predsjednika ili predsjednicu nakon što se Davor Bernardić uslijed izbornog poraza na parlamentarnim izborima u srpnju povukao sa čela stranke. Na 286 izbornih mjesta u šest SDP-ovih područnih jedinica, odnosno izbornih regija za novog lidera glasat će oko 12.000 članica i članova s pravom glasa, od ukupno nešto više od 32.000 članova stranke. Prema stranačkim izbornim pravilima, izborima mogu pristupiti samo članovi s podmirenom članarinom

Za Bernardićeva nasljednika natječu se saborska zastupnica i načelnica Omišlja Mirela Ahmetović, saborski zastupnik i potpredsjednik SDP-a Peđa Grbin, krapinsko-zagorski župan Željko Kolar, pulski SDP-ovac Marino Percan i predsjednik SDP-a Splitsko-dalmatinske županije Ranko Ostojić.

Stranački kuloari očekuju da nitko od kandidata neće dobiti više od 50 posto glasova već u prvom krugu u subotu, nego će novog čelnika stranka dobiti tjedan dana kasnije kada će se dvoje s najviše glasova natjecati za povjerenje članstva i mandat za vođenje SDP-a u iduće četiri godine.

Političke i medijske analize u predsjedničkoj utrci favoriziraju Kolara i Grbina, pri čemu se Kolara apostrofira kao eksponenta Bernardiću bliske struje u stranci, dok se Grbina smatra kandidatom kritičara Bernardićeva načina vođenja stranke i ekipe kojom je bio okružen u svom mandatu.

Arsen Bauk
  • Arsen Bauk
  • Siniša Hajda Dončić, Peđa Grbin, Mihael Zmajlović
  • Siniša Hajda Dončić, Peđa Grbin, Mihael Zmajlović
  • Siniša Hajda Dončić, Peđa Grbin, Mihael Zmajlović
  • Siniša Hajda Dončić, Peđa Grbin, Mihael Zmajlović
    +17
Dolazak članova SDP-a na sjednicu predsjedništva Izvor: Cropix / Autor: Ronald Gorsic / CROPIX

Osim predsjednika, članstvo će po principu "jedan član - jedan glas" birati i 17 članova Predsjedništva, od kojih će četvero potpredsjednika postati oni koji dobiju najviše glasova na izborima, te 103 članice i člana Glavnog odbora stranke, koji je najviše tijelo između dvije konvencije.

Pri izboru članova tih tijela, članstvo je obavezno voditi računa o rodnom paritetu što znači da će svoje kandidate morati birati po takozvanom zip-modelu, a područne jedinice osigurat će adekvatnu regionalnu zastupljenost.

Za 17 mjesta u Predsjedništvu konkurira 48 članica i članova iz šest ‘izbornih jedinica’ dok će se za 103 mjesta u Glavnom odboru natjecati 300-injak kandidata iz svih županija Hrvatske.

Izborna mjesta bit će otvorena u sedam sati ujutro i glasat će se do 19 sati, no na manjim izbornim mjestima moguće je da glasanje počne kasnije, a završi ranije. Po zatvaranju birališta i obradi glasova, Središnja izborna komisija objavit će rezultate izbora u stranačkoj centrali na Iblerovom trgu u Zagrebu.

Neizvjesna utrka

Utrka za čelno mjesto u stranci, iako protječe bez povišenih tonova, smatra se neizvjesnom. U predizbornoj kampanji pojavile su se optužbe između dva glavna tabora, Kolarevog i Grbinovog, za izborni inženjering, kupovinu članstva, podmirivanje neplaćenih članarina kako bi se pridobilo biračko tijelo te "šalabahter demokraciju", odnosno popise s imenima koje treba zaokružiti, a koji cirkuliraju po internim stranačkim krugovima.

Aktualni glavni tajnik SDP-a Nikša Vukas ranije je izjavio da bi se novo vodstvo trebalo pozabaviti pitanjem "šalabahter demokracijom" jer ta pojava SDP-u nije nepoznata i s prethodnih unutarstranačkih izbora, iako je to još uvijek unutar granica kolegijalnih odnosa.

Uvjeren je da, bez obzira na to tko bude izabran za predsjednika, u SDP-u neće biti zle krvi, revanšizma i unutarnjih podjela i da će svi zajedno nastaviti raditi za boljitak stranke, premda je za očekivati da će nakon izbornog procesa biti i nezadovoljnih.