SDP je na konferenciji za novinare u ponedjeljak najavio Tjedan ravnopravnosti u kojemu će upozoravati na neravnopravan položaj žena u društvu, diskriminaciju i nasilje koje se nad njima provodi.
Predsjednik stranke Davor Bernardić istaknuo je da su žene iz godine u godinu u sve neravnopravnijem položaju i nikada nisu bile ugroženije nego danas.“Ugrožena su im reproduktivna prava, neravnopravne su u javnom životu, kod svoje kuće, na radnom mjestu i u visini mirovine. Tu neravnopravnost osjetimo na svakom koraku“, upozorio je Bernardić.
Istaknuo je da su plaće žena niže za 8,7 posto od plaća muškaraca za isto radno mjesto, a nepravedno su isključene i s rukovodećih položaja. Većim dijelom su zaposlene na niže rangiranim i slabije plaćenim poslovima. Mirovne žena, dodao je, niže su od mirovina muškaraca za čak 22 posto. Pritom žene snose najveći teret rada u kući i obitelji koji se ne vrednuje ni na koji način.
"Poražavajuće je da žene, kada nakon 50. godine ostanu bez posla, diskriminatorno su isključene s tržišta rada i teško se na njega vraćaju“, istaknuo je, pa su primorane raditi za svoje obitelji niskoplaćene, honorarne poslove, često i na crno da bi preživjele.
"Uz sve te poteškoće, dodatno su izložene nasilju na rodnoj osnovi“, napomenuo je.
"Čak 18 žena u 2018. godini ubijeno je od strane bliskih osoba, što pokazuje da je nasilje sve brutalnije, a stopa nasilja svake godine raste“, kazao je, istaknuvši da u Hrvatskoj postoje zakoni koji se bave pitanjima nasilja nad ženama, kao što je izglasana i Istanbulska konvencija koja se u praksi uopće ne primjenjuje, zbog čega, smatra, treba mijenjati postojeće zakone jer ne ispunjavaju svoju svrhu.
Da je SDP-u stalo do položaja žene u društvu, istaknuo je, pokazuje da su uveli puni rodni paritet, model po kojemu će na listama za sve izbore biti naizmjenično jednak broj žena i muškaraca.
Saborski zastupnik Joško Klisović podsjetio je da je Sabor u travnju prošle godine izglasao Istanbulsku konvenciju, što su smatrali velikim iskorakom u zaštiti žena.
"Nažalost, od tada se nije dogodilo ništa što bi nas uvjerilo da smo takav iskorak uistinu i napravili. Vlada je osnovala povjerenstvo sastavljeno od ministara koje nije učinilo baš ništa, a, što je najvažnije, nije osigurala dodatna sredstva za zaštitu žena od zlostavljanja nego je zadržan isti, prošlogodišnji iznos od 2,15 milijuna kuna“, upozorio je Klisović.
"Osim nasilnika koje maltretiraju žene, njima sekundiraju i institucije koje ne osiguravaju da njihova prava utvrđena Konvencijom budu realizirana u praksi“, ustvrdio je Klisović, dodavši da institucionalno nasilje nad ženama mora stati.
SDP-ova europarlamentarka Biljana Borzan istaknula je da je u borbi protiv nasilja nad ženama osobito važan segment obrazovanje.
Navela je istraživanje provedeno među djecom školske dobi u kojemu je gotovo 50 posto dječaka i djevojčica reklo da je u redu udariti djevojku ili ženu ako se ne ponaša u skladu s očekivanjima svog partnera ili supruga, što je poražavajući podatak
"Svijetla je točka da su neki od gradova, poput Rijeke i Osijeka, odlučili ne čekati kurikularnu reformu i uvođenje građanskog odgoja u nastavu nego su sami poduzeli određene korake. Nakon što su djeca odslušala predavanja i kroz radionice odslušali sadržaje koje tematiziraju nasilje nad ženama, novo istraživanje je pokazalo postotak nula. To znači da se djecu ono što nisu naučila, na žalost u svojim obiteljima ili dobivala krivu sliku kroz medije, uspjelo kroz adekvatne programe u nastavi promijeniti“, poručila je.
Važno je stoga, istaknula je, pozvati Ministarstvo obrazovanja da što prije razbije predrasude kroz različite kampanje o tome što se u građanskom odgoju predaje i da djecu obrazujemo da budu tolerantna, nenasilna i da društvo čine ugodnim za život svih građana“.
Dodala je i da je Europski parlament izglasao rezoluciju po kojoj se države mogu kažnjavati uskraćivenjem novca iz fondova ako krše ljudska prava, a Hrvatska je ulaskom u EU dovela do regresije prava žena.
Za tu Rezoluciju nisu glasali hrvatski eurozastupnici iz EPP-a, za razliku od socijalista, kaže, koji smatraju da moraju postojati određene kontrole nad državama koje uđu u EU pa misle da mogu činiti što i kako žele.