Jedan ste od ministara koji su zadržali resor u Vladi. Što su prioriteti ovog mandata, nakon što je odrađeno predsjedanje Vijećem EU?

Uspješno odrađeno predsjedanje Vijećem EU profiliralo nas je visoko u europskoj obitelji - osnažili smo našu državnost i globalnu vidljivost. Sada, na tom tragu, u duhu modernog suverenizma možemo uspješno promicati nacionalne interese. To se osobito odnosi na integraciju u Schengen i europodručje, snaženje zajedništva domovinske i iseljene Hrvatske, uz posebnu skrb za Hrvate u BiH i susjednim zemljama.

Za nas nema dvojbe, trebamo imati otvorena vrata za zemlje koje se kandidiraju za članstvo u EU, uz istodobno ispunjavanje svih kriterija i provedbu potrebnih reformi. Pitanje napretka i stabilnosti BiH te položaj Hrvata vitalni su hrvatski interesi. Ne zaboravimo pritom i unapređenje strateškog partnerstva sa SAD-om. Pred nama su razni izazovi - uz zdravstvene i gospodarske, tu su i izazovi svjetskom miru, vidljiva kriza politike multilateralizma, trgovinske razmirice, ali upravo zato Europa treba sigurno kročiti dalje. To je razlog za „europskiju" Europu, a ne za povlačenje u sebe. Samo solidarna i ujedinjena Europa, s čvrstim osloncem u zajedničkim vrijednostima, u stanju je prigrliti budućnost.

Hrvatskoj je na raspolaganju rekordan novac iz VFO-a i instrumenta EU nove generacije, čak 22 milijarde eura. Rekli ste da će nastojanje hrvatske diplomacije biti da se što prije apsorbiraju ta sredstva. Kakvu ulogu tu ima diplomacija?

Riječ je uistinu o povijesnom dogovoru koji je dalekosežnog značenja za gospodarski razvoj i socijalni napredak Hrvatske, a za koji se izborio predsjednik Vlade Andrej Plenković. Tijekom pregovora argumentirao je specifičnosti Hrvatske, kao jedine članice Unije koja je dosad imala na raspolaganju samo jednu cijelu sedmogodišnju financijsku perspektivu. A uloga diplomacije odnosi se poglavito na što žurnije prevođenje političkog dogovora lidera EU u tekst zakonodavnih akata i sektorskih uredbi koje EU treba usvojiti.

Predsjednik Zoran Milanović naziva Stožer civilne zaštite paraustavnim tijelom. Je li potrebno uvesti izvanredno stanje kako bi odluke bile pravno valjane?

Vjerujem da će se građani složiti sa mnom u jednom: možemo biti sretni što su takvi vrhunski stručnjaci kao što su članovi Nacionalnog stožera od prvog dana rukovodili krizom, jer samo su zahvaljujući njihovim brzim reakcijama i stručnim procjenama poduzete pravodobne mjere koje su spasile stotine i stotine života. Ako predsjednik Republike ima bilo kakvih dvojbi u vezi s Nacionalnim stožerom, onda se može obratiti Ustavnom sudu - želi li ispitati ustavnost rada Stožera koji je odlično radio u gotovo nemogućim uvjetima i ostvario rezultate koji su bez presedana u Europskoj uniji.

Za vrijeme hrvatskog predsjedanja Vijećem EU Srbija nije otvorila nijedno pregovaračko poglavlje, i to zbog protivljenja niza zemalja, ne samo Hrvatske. Kakva je realno europska perspektiva Srbije u ovom trenutku?

Pristupni proces Srbije traje sada već gotovo sedam godina, a do sada je otvorila tek nešto više od polovice poglavlja - 18 od 35. Ne samo mnoge države članice EU, već i Europska komisija, ali i brojne međunarodne nevladine organizacije i nezavisni novinari ukazuju na izostanak napretka kao i na zabrinjavajuće negativne trendove kad je riječ o vladavini prava i stanju demokracije u Srbiji. Spora dinamika otvaranja poglavlja, a posebno činjenica da Srbija tijekom hrvatskog predsjedanja nije otvorila nijedno poglavlje vrlo je očit pokazatelj da su države članice svjesne svih negativnih trendova u Srbiji i očekuju napredak.

Pročitajte više na: https://www.vecernji.hr/vijesti/gordan-grlic-radman-u-odnosima-sa-slovenijom-okrecemo-novu-stranicu-1421039 - www.vecernji.hr