Hrvatskoj su na raspolaganju 22 milijarde eura iz EU fondova i proračuna u idućih sedam godina. Novac bi se među ostalim trebao iskoristiti za razvoj županija, poljoprivredu, ruralni razvoj, demografsku obnovu. Premijer Andrej Plenković smatra da je Hrvatska pokazala da je snažna država koja štiti nacionalne interese kapitalizirajući svoj međunarodni položaj, ponajprije članstvo u Europskoj uniji. Iz oporbe stižu kritike da je riječ o neuspjehu zbog potrebe za tolikom pomoći koja se predstavlja kao uspjeh
U HTV-ovoj emisiji Otvoreno urednika i voditelja Branka Nađvinskog o tome su trebali raspravljati ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, saborski zastupnik SDP-a Domagoj Hajduković, doc. dr. sc. Kristijan Kotarski s Fakulteta političkih znanosti, komentator HRT-a Tuhomir Vinković i izv. prof. dr. sc. Ivan Miloloža, poduzetnik, tvrtka Munja.
Za početak, Grlić Radman je naglasio kako se Ministarstvo vanjskih i europskih poslova od samih početaka epidemiološke krize prilagodilo, a tako je i u ovoj situaciji s oboljelim djelatnicima.
'Kada sam dobio informaciju da su dvije osobe oboljele, dao sam nalog da se sve prostorije u ministarstvu dezinficiraju', rekao je šef diplomacije u Otvorenom.
Vinković je naglasio kako su svi kolege novinari bili zadovoljni hrvatskim predsjedanjem EU.
'Hrvatska je prva zemlja koja je prešla na potpuno digitalno predsjedanje. Konferencije za novinare su bile digitalne i u njih se mogao uključiti svatko tko je trebao. Bilo je zadovoljstvo gledati kako to funkcionira', rekao je Vinković.
Kotarski je rekao kako ne sumnja da je što se tiče tehničkog predsjedanja sve prošlo u najboljem redu, ali što se tiče strateškog pozicioniranja i korištenja pozicije da se pokušaju pogurati u prvi plan teme koje bi bile od strateškog značaja i za uniju i za Hrvatsku, smatra da se na tom planu moglo učiniti više. Naglasio je kako smo imali nesreću zbog pandemije, ali po njegovom sudu postoje dvije stvari kod kojih nismo pokazali prepoznatljivost, a to su kada se devet zemalja zalagalo za korona obveznice, Hrvatska je ostala po strani, a druga je stvar što je 17 država osudila Vladu Viktora Orbana koja je osudila njegove izvanredne mjere koje su derogirale demokraciju.
'U tom pogledu nismo bili dovoljno jasni, ali za pohvalu je to što smo uspjeli osigurati da Sjeverna Makedonija, Albanija naprave korak dalje u europskoj priči', rekao je Kotarski.
Miloloža je naglasio kako je Hrvatska napravila sve što je mogla te da mu je žao da se to omalovažava.
Grlić Radman je naglasio kako je ovakva kriza bez presedana u EU i da je Hrvatska dobila velike pohvale kako je uspjela koordinirati zemlje koje su bile u krizi.
Hajduković je rekao kako se mora demistificirati neutralna pozicija Hrvatske, te smatra da nismo bili fokusirani i nismo imali jasno definirane prioritete. Na pitanje što ostavljamo u nasljeđe, Hajduković je rekao da ostavljamo proširenje EU, što je vrlo pohvalno, ali ako je to sve što ostavljamo, to nije dobro, naglasio je.
Miloloža je replicirao Hajdukoviću i pitao što je Hrvatska mogla više napraviti za svoga mandata nego što je učinila.
Grlić Radman je naglasio kako je Njemačka bila puna hvale glede našeg predsjedanja EU, zato što smo mi omogućili rasprave oko usvajanja višegodišnjeg financijskog okvira. Rekao je kako je nedopustivo da oporba ne priznaje uspjehe hrvatskog predsjedanja u trenutku kada svi lideri EU imaju samo riječi pohvale, koje nadilaze uobičajenu kurtoaziju.
Vinković je rekao kako se neće sve zemlje oporavljati istom brzinom i nije dodijeljeno proporcionalno isto sredstava.
'Govori se kako je Hrvatska dobila puno sredstava zato što je siromašna, ali Italija je dobila najviše sredstava, a ona je treće gospodarstvo EU', rekao je.
Jedno je što je dogovoreno, a drugo je kako će se to operacionalizirati, naglasio je Vinković.
Kotarski je rekao kako je upravo ova situacija s pandemijom pokazatelj da je Europa u stanju djelovati, te je naglasio da osim novca koji dolazi iz EU u Hrvatsku, da su važne ozbiljne reforme kako bi mogli što bolje apsorbirati taj novac.