Stoltenberg je reagirao na prošlotjednu Putinovu izjavu da bi Rusija u slučaju da bude napadnuta konvencionalnim projektilima mogla upotrijebiti nuklearno oružje te da će svaka nuklearna sila koja podrži napad na Rusiju biti smatrana suagresorom i sudionikom u napadu.

Prema revidiranoj verziji doktrine, napad na Rusiju koji bi izvršila država bez nuklearnog oružja, uz podršku nuklearne sile, bit će smatran "zajedničkim napadom na Rusku Federaciju".

Putinovo upozorenje je uslijedilo u trenutku kada Sjedinjene Američke Države i njihovi saveznici vijećaju o tome da li treba Ukrajini dopustiti da koristi zapadno dugometno oružje za napade duboko u ruski teritorij.

"Ono čemu svjedočimo je obrazac nepromišljenje nuklearne retorike i slanja poruka i ovo spada u taj obrazac. Svaki puta kada smo povećali svoju potporu, bilo tenkovima, dalekometnom paljbom ili zrakoplovima F-16, Rusi su nas pokušali spriječiti, rekao je Stoltenberg koji u utorak predaje čelništvo NATO-a bivšem nizozemskom premijeru Marku Rutteu.

"Nisu uspjeli i ovaj zadnji primjer ne bi trebao spriječiti NATO saveznike u pružanju potpore Ukrajini", poručio je.

Mišljenja je da se ništa nije promijenilo u stavu Rusije što bi tražilo "promjene na našoj strani".

Stoltenberg smatra da bi najveći rizik po NATO bio kada bi Putin pobijedio u Ukrajini "jer bi nas to učinilo jako ranjivim".

"U ratu svaka opcija nosi rizik", rekao je Norvežanin.

Ruski potezi u smjeru izmjene nuklearne doktrine predstavljaju jasnu poruku Zapadu da Moskva ne vidi ovu situaciju samo kao regionalni sukob, već kao pitanje nacionalne sigurnosti s globalnim posljedicama i stoga SAD oklijeva dati Ukrajini dozvolu da napada u dubinu ruskog teritorija s oružjem poput dalekometnih projektila ATACMS.

Neki zapadni diplomati propituju učinkovitost takvih udara u promijeni ravnoteže rata.

Stoltenberg smatra da nema lakog rješenja za promjenu na bojišnici, ali da bi napadi duboko u ruskom teritoriju sigurno pomogli Ukrajini da se othrva ruskoj invaziji.