Stoltenberg je prošlog tjedna rekao da je nuklearno oružje 'konačno sigurnosno jamstvo' NATO-a i sredstvo za očuvanje mira. Ruski predsjednik Vladimir Putin u više navrata upozorio je da bi Moskva mogla upotrijebiti nuklearno oružje kako bi se obranila u ekstremnim okolnostima.

Devet svjetskih država naoružanih njime nastavlja modernizirati svoje nuklearno oružje, objavio je u ponedjeljak švedski think tank, prenosi Independent.

'Nismo vidjeli da nuklearno oružje igra tako istaknutu ulogu u međunarodnim odnosima još od Hladnog rata', rekao je Wilfred Wan, direktor programa za oružje za masovno uništenje Međunarodnog instituta za istraživanje mira (SIPRI) u Stockholmu.

Ranije ovog mjeseca Rusija i njezina saveznica Bjelorusija pokrenule su drugu fazu vježbi s namjerom da obuče svoje trupe za taktičko nuklearno oružje, što je dio napora Kremlja da obeshrabri Zapad od povećanja potpore Ukrajini.

U zasebnom izvješću je pak Međunarodna kampanja za ukidanje nuklearnog oružja (ICAN) napisala da je devet nuklearnih država potrošilo ukupno 91,4 milijarde dolara na svoje arsenale u 2023., što je ekvivalentno 2898 dolara po sekundi. Koalicija aktivista za razoružanje sa sjedištem u Ženevi osvojila je Nobelovu nagradu za mir 2017.

Raste globalna potrošnja na nuklearno oružje

Grupa je rekla da brojke pokazuju povećanje globalne potrošnje na nuklearno oružje za 10,7 milijardi dolara u 2023. u usporedbi s 2022., pri čemu Sjedinjene Države čine 80 posto tog povećanja. Američki udio u ukupnoj potrošnji, 51,5 milijardi dolara, veći je od svih ostalih nuklearno naoružanih zemalja zajedno.

'Postojao je primjetan uzlazni trend količine novca posvećenog razvoju ovog najnehumanijeg i najrazornijeg oružja u proteklih pet godina', rekla je Alicia Sanders-Zakre, koordinatorica politike i istraživanja pri ICAN-u.

Sljedeći najveći potrošač bila je Kina s 11,8 milijardi dolara, rekla je, dok je Rusija potrošila treći najveći iznos sa 8,3 milijarde dolara.

'Sav ovaj novac ne poboljšava globalnu sigurnost, zapravo prijeti ljudima gdje god da žive', rekla je Sanders-Zakre.

Gotovo sve bojeve glave pripadaju Rusiji ili SAD-u

SIPRI je procijenio da je oko 2100 raspoređenih bojevih glava držano u stanju visoke operativne pripravnosti na balističkim projektilima, a gotovo sve pripadaju Rusiji ili SAD-u. Međutim također se vjeruje da i Kina prvi put ima neke bojeve glave u visokoj operativnoj pripravnosti.

'Nažalost, bilježimo povećanje broja operativnih nuklearnih bojevih glava iz godine u godinu', rekao je Dan Smith, direktor SIPRI-ja. Dodao je da će se taj trend vjerojatno ubrzati u nadolazećim godinama 'i izuzetno je zabrinjavajući'.

Rusija i Sjedinjene Države zajedno imaju gotovo 90 posto ukupnog nuklearnog oružja, navodi SIPRI. Čini se da su veličine njihovih vojnih zaliha ostale relativno stabilne u 2023., a procjenjuje se da je Rusija rasporedila oko 36 bojevih glava više nego u siječnju 2023.

U svom godišnjaku za 2024., SIPRI je naveo da je transparentnost u vezi s nuklearnim snagama opala u obje zemlje nakon ruske invazije punog opsega na Ukrajinu u veljači 2022., a rasprave oko sporazuma o dijeljenju nuklearnog oružja dobile su na važnosti.

Washington je obustavio svoj bilateralni dijalog o strateškoj stabilnosti s Rusijom, a prošle godine Moskva je objavila da obustavlja svoje sudjelovanje u Novom nuklearnom sporazumu START.

Gotovo 10 tisuća bojevih glava u zalihama za potencijalnu upotrebu

Od ukupnog globalnog inventara od procijenjenih 12.121 bojevih glava u siječnju, oko 9585 njih bilo je u vojnim zalihama za potencijalnu upotrebu. Procjenjuje se da su 3904 od tih bojevih glava bile raspoređene s projektilima i zrakoplovima – što je 60 više nego u siječnju 2023.

U Aziji pak Indija, Pakistan i Sjeverna Koreja traže mogućnost postavljanja višestrukih bojevih glava na balističke projektile, rekli su iz SIPRI-ja. Sjedinjene Države, Rusija, Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Kina već imaju taj kapacitet, omogućujući brzo potencijalno povećanje raspoređenih bojevih glava, kao i mogućnost da nuklearno naoružane zemlje zaprijete uništenjem znatno više ciljeva.

SIPRI je naglasio da su sve procjene bile približne, a svake godine revidira svoje podatke o svjetskim nuklearnim snagama na temelju novih informacija i ažuriranja ranijih procjena.