Točno deset godina proteklo je otkako je Gradsko vijeće Splita donijelo odluku o osnivanju Zavoda za prostorno uređenje, institucije kojoj ni cijelo to desetljeće nije bilo dovoljno da profunkcionira. Bila je predstavljena kao korak prema sustavnijem planiranju i izlasku grada iz urbanističkog kaosa, no dogodilo se upravo suprotno - na njezinu čelu mijenjala su se upravna vijeća i ravnatelji, a istodobno su se Generalni urbanistički plan, razni drugi dokumenti i planovi usvajali i ukidali po 'točkastom' principu, ovisno o odnosu političkih snaga
Predsjednik splitskog Mosta Ante Čikotić, koji je ujedno predsjednik komisije za urbanizam Gradskog vijeća, za tportal je potvrdio da je pokrenuo službenu inicijativu kojom bi se Zavod za prostorno uređenje napokon stavio na noge, osposobio za rad i dobio ovlasti koje mu pripadaju. O tome će potkraj ovoga mjeseca raspravljati komisija kojoj je na čelu, a zatim i Gradsko vijeće.
'Osnivanje Zavoda za urbanizam nalazilo se u programu gotovo svih političkih stranaka i vjerujem da neće biti većih protivljenja', kazao nam je Čikotić i pojasnio motive svoje inicijative.
vezane vijesti
'Za Split, koji sve više postaje stihijska urbana aglomeracija bez vizije, s lošim urbanističkim planiranjem koje posljedično producira i loše arhitektonske intervencije, vrlo je važno osposobiti za funkcioniranje zavod koji će nadgledati, koordinirati i biti odgovoran za stanje prostora Splita. Osim što bi to pojasnilo hijerarhiju djelovanja i odgovornosti, dobro utemeljen urbanistički zavod bi nakon određenog vremena 'proizvodio' arhitekte-urbaniste, članove arhitektonske struke koji su zbog (post)tranzicijskih okolnosti dovedeni na marginu stručnosti i značenja, te ih se, posebno kad su unutar privatnog sektora, percipira kao proste, nekritičke instrumente političke volje', kaže Čikotić.
'Urbanistički zavod nije samo važan zbog koordinacije ili izrade prostornih planova, već i raznih studija, analiza i strategija koje su se zbog nekompetentnosti političkih i stručnih struktura unutar grada izgubile kao važni alati i temelj smislenog razvoja Splita. U krajnju ruku, dobro organiziran zavod može i kompletno preuzeti izradu prostornih planova ako privatni sektor ne producira dovoljno kvalitetna i stručna rješenja', dodaje šef splitskog Mosta.
Za (ne)rad Zavoda za prostorno planiranje Splita u gradskom proračunu redovito je bila osigurana poveća svota novca, od 50-ak do čak 800 tisuća kuna godišnje; taj novac većinom se nije trošio, no dio je ipak otišao na naknade za petero članova Upravnog vijeća, koji su cijelo vrijeme imali pravo na 600 kuna mjesečno.
U prvih nekoliko godina formalni ravnatelj ove ustanove bio je Robert Plejić, dugogodišnji urbanist zaposlen u gradskoj upravi, a pri koncu mandata Željka Keruma za vršitelja dužnosti postavljen je Dražen Pejković. Idući gradonačelnik Ivo Baldasar njega je zaposlio u gradskoj upravi kao svog savjetnika, no i ostavio kao v.d.-a u fiktivnom Zavodu za prostorno planiranje. Istina, on je toj instituciji gotovo u potpunosti uskratio proračunska sredstva.
Upravo u Splitu prostorno planiranje bilo je posebno snažno u posljednjim desetljećima socijalizma, pa je tadašnji Urbanistički zavod Dalmacije izrađivao planove za gradove i regije diljem bivše Jugoslavije. Po Čikotićevoj inicijativi, nova verzija ove ustanove bit će prije svega zadužena za izradu, koordinaciju izrade i praćenje provedbe urbanističkih planova, izradu izvješća o stanju u prostoru i, de facto, kompletan gradski urbanizam.
Ideju podržava i predsjednik Društva arhitekata Splita Dragan Žuvela, koji je višekratno upozoravao da Splitu kronično nedostaje sustav.
'Restauriranje Urbanističkog zavoda svakako bi bilo pozitivno jer grad zahtijeva tijelo koje će koordinirano izrađivati planove studije i strategije, pratiti njihovu provedbu i na koncu na sebe preuzeti odgovornost', kazao nam je Žuvela.
