Rošin tvrdi da je najnovijim izmjenama urbanističkog plana ovog područja tek reduciran njegov pobjednički rad s početka devedesetih 'jer je Crkva zbog nedostatka novca smanjila obuhvat i odrekla se dijela dvije trećine prostora u korist šire društvene zajednice', a potvrdio je i da je on autor najnovije studije koja je trebala provjeriti može li se ovaj sadržaj smjestiti upravo na ovoj lokaciji.

Vodstvo Društva arhitekata on proglašava 'nepismenim ili zlonamjernim'.

Najnovijim izmjenama urbanističkog plana predviđa se da nova crkva zajedno s pratećim sadržajima ukupno ima nešto preko dvije tisuće četvornih metara, njena maksimalna visina je 21 metar, dok bi se zvonik trebao protezati četrdeset metara u visinu.

No, arhitekt je nezadovoljan interpretacijama i skicama tih volumena, koje su se pojavile u javnosti, te tvrdi da će dio kompleksa neposredno uz obližnje stambene zgrade biti znatno niži, do sedam metara. Nije ga previše uzrujala tvrdnja da se ovim zahvatom radikalno narušava vrijedan urbanistički sklop Split 3, koji je osvojio niz međunarodnih priznanja i nagrada.

'Mogao bih ukazati na milijun stvari koje se nisu dogodile prema tom projektu, jer život ga je demantirao. Split 3 imao je svoju valjanost samo dok se radio u jednom potezu', objašnjava on.

Jerko Rošin poznati je splitski arhitekt koji je u proteklim desetljećima projektirao niz velikih zahvata, ali ga se u lokalnim okvirima veže i za Crkvu jer je za nju radio na nizu projekata. Između ostalog i na golemom franjevačkom klerikatu na tristotinjak metara udaljenom Trsteniku, koji je prije petnaestak godina smješten usred zone s isključivo turističkom namjenom. U doba Ive Sanadera bio je istaknuti član HDZ-a.

'Znate li razliku između popova i fratara? Trstenik je jedno, a Split 3 drugo; klerikat nije i ne može biti župna crkva', poučava nas Rošin. Priupitali smo ga kako se njegov klerikat našao u turističkoj zoni, pa odgovara da 'unutar njega postoji i hotel za duhovne vježbe'.

'To je turistički sadržaj, ali nije kategorizioran i nije u javnoj upotrebi jer oni imaju svoje interno tržište. Nitko nikoga ne prisiljava kategorizirati', tvrdi arhitekt.  Povukli smo paralelu s Todorićevim Kulmerovim dvorima u Zagrebu, privatnim dvorcem koji je također formalno obnovljen kao hotel, pa mu to nije najbolje sjelo.

Pročitajte moj 'Krov nad glavom' 

Oko nove crkve na Splitu 3 vodi se žestoka javna rasprava premda je urbanistički plan koji je u fazi javne rasprave na snazi već dulje vrijeme i najnovijim izmjenama zbilja se tek smanjuje obuhvat vjerskih sadržaja. S druge strane, Društvo arhitekata upozorava da je originalnim projektom iz vremena izgradnje cijele četvrti ovdje bila predviđena tržnica za potrebe 50 tisuća ljudi, ali i da bi se izgradnjom dobilo tek 27 novih javnih mjesta za parkiranje. Interes javnosti pobudio je i predviđeni 'zdravstveni centar' na sjevernom dijelu obuhvata, za kojega nitko sa sigurnošću ne zna kazati otkud se ondje stvorio, pogotovo jer je najnovija splitska praksa pokazala da takvi se sadržaji u vrlo kratkom roku pretvaraju u hotele.

Kuriozitet jest i da je cijela ova zona upisana kao vlasništvo Grada Splita, a da pored crkve i zdravstvenog centra nije predviđen vrtić koji nedostaje upravo ovom kvartu, niti proširenje škole premda se od ukupno devet koje u cijeloj državi rade u tri smjene čak četiri takve škole nalaze u Splitu.

O eventualnom premještanju crkve na prostor predviđen za zdravstveni centar Rošin rezolutno odbija raspravljati i poziva da na tu temu pročitamo njegovu knjigu 'Krov nad oltarom'.

S druge strane, predsjednik splitskog Mosta Ante Čikotić zalaže se upravo za takvo rješenje.

'Predlažemo da se urbanistički plan za predloženu lokaciju stavi van snage dok ne definiramo cijeli prostor Splita 3. Nedvojbeno je da građani Splita 3 imaju pravo na crkvu, ali smatram da postoji primjerenije mjesto za crkvu od križanja dviju prometnih ulica pored dijagonalnog kompleksa koji je povećao volumen intervencijom i pojeo cijeli prostor. Potencijalna lokacija crkve može biti lokacija poliklinike. Pokušajmo napraviti odmak od niskih strasti i podjela kojima smo sve više opterećeni', smatra Čikotić, inače i predsjednik komisije za urbanizam.

Krstulović Opara zasad šuti

Pojavila se i inicijativa za referendumom građana na ovu temu, koju je nakon stranke Pametno podržao i SDP. 'O razvoju kotara trebaju odlučiti svi njegovi stanovnici i to je najbolje rješenje', oglasila se koordinatorica ove stranke Saša Paligorić, koja osobno smatra da se na ovoj lokaciji treba nalaziti tržnica s povećanim zelenim sadržajima i znatno većim brojem parkirališnih mjesta.

Splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara zasad se ne oglašava o ovom slučaju. Nedavno je najavio da će se već tijekom ove godine interventno mijenjati Generalni urbanistički plan Splita, a potom izraditi i nova dugoročna verzija ovog dokumenta, pa će to vjerojatno biti prilika za raspetljati čvor na Splitu 3.