Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk, koji predsjedava summitom zajedno sa slovačkim premijerom Robertom Ficom, uoči sastanka na vrhu uputio je poruku u kojoj je pozvao vođe Unije da budu "brutalno iskreni" kada se radi o problemima bloka.

"Nismo došli u Bratislavu da bi jedni druge tješili. Ili još gore, da bi zanijekali realne izazove s kojima se suočavamo. U ovom posebnom trenutku povijesti naše zajednice, nakon glasovanja u Velikoj Britaniji, jedina stvar koja je logična je trijezna i brutalno iskrena procjena situacije", rekao je Tusk uoči summita.

"Ono što danas trebamo je optimističan scenarij za budućnost, bez sumnje. Ali on treba realnu dijagnozu uzroka Brexita i njegovih političkih posljedica za čitavu Europu. Jedna stvar ovdje u Bratislavi mora biti apsolutno jasna: ne možemo početi rasprave s blaženim uvjerenjem da ništa nije krivo, da je sve bilo i jest u redu".

Dodao je da i u Bratislavi i nakon nje Europska unija mora pokazati svojim građanima da je izvukla pouke iz Brexita, te da je sposobna vratiti stabilnost i osjećaj sigurnosti i učinkovite zaštite. "Nadam se da će tzv. 'Smjernice iz Bratislave' koje ću predstaviti (na summitu) biti prvi korak u tom smjeru".

Donald Tusk posljednja dva tjedna obavio je mnoge konzultacije s čelnicima zemlja Unije uoči summita u Bratislavi na kojem se ima namjeru fokusirati na sigurnost granica, borbu protiv terorizma i ublažavanje nekih učinaka globalizacije koji su donijeli ekonomsku nesigurnost.

To su područja oko kojih će se 27-orica lakše dogovoriti dok će rješavanje migrantske krize odnosno dogovor o podjeli tereta prijema izbjeglica vjerojatno i dalje biti kamen spoticanja i teško da će doći do većeg približavanja stajališta istočnih i zapadnih zemalja.

Višegradske zemlje, kojima pripada i domaćin summita - Slovačka, snažno se protive mogućim kaznama zbog toga što ne žele primiti izbjeglice u svoje zemlje. Budimpešta je jasno odbila okvir kvota, a njezin premijer Viktor Orban sazvao je i referendum za 2. listopada o relokacijskom planu po kojem bi Mađarska trebala primiti oko 1300 migranata. Međutim, neki analitičari tvrde da ni višegradska četvorka koju uz Slovačku i Mađarsku čine Češka i Poljska, nije ujedinjeni front.

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker u svojem govoru o stanju Unije pokušao je ublažiti podjele, rekavši da "solidarnost mora dolaziti iz srca" a ne može biti nametnuta. Znači li ta izjava zaokret u političkom smjeru, još je rano za reći, smatraju analitičari. Juncker je rekao da sljedećih 12 mjeseci smatra presudnim za ponovno ujedinjenje Unije.

Summit u Bratislavi, na kojem će Hrvatsku predstavljati tehnički premijer Tihomir Orešković trebao bi označiti početak procesa dogovaranja o budućnosti EU-a, koji bi trebao donijeti konkretne zaključke do proljeća sljedeće godine kada će se u Rimu ponovno okupiti čelnici Unije na obilježavanju 60. obljetnice potpisivanja Rimskih ugovora.

“Ako želimo prevladati tragične podjele između istoka i zapada koje su se pojavile posljednjih mjeseci, ako želimo pokazati da možemo brzo i odlučno djelovati u pitanjima koja su važna i ako želimo svijetu pokazati da je Europa i dalje sila sposobna zajednički djelovati, moramo odmah krenuti na posao”, rekao je Juncker.

U svojoj poruci uoči summita Fico je kazao da bi sastanak na vrhu trebao dati odgovor na pitanje "gdje je danas Unija. Međutim, iznad svega on bi morao staviti na stol teme koje pokazuju da je EU izvediv projekt i da je vrijedno za njega se boriti".
"Bit ću sretan ako ćemo moći definirati teme i poruke koje će u političkoj povijesti biti upamćene kao prekretnica za Europsku uniju", kazao je slovački premijer.

Ono čega se neki boje jest da do pravih odluka o budućnosti bloka neće doći dok su Francuska i Njemačka zaokupljene izborima 2017., te da je politička realnost da će EU biti nesposobna redefinirati svoju misiju prije 2018/2019.