Po pitanju ustavnih promjena na snazi je, čini se, pat pozicija. Naime, kako je na okruglom stolu u organizaciji Transparency Internationala rekao saborski potpredsjednik i šef Odbora za Ustav, poslovnik i politički sustav Vladimir Šeks, skupina zastupnika zadužena za usuglašavanje prijedloga Vlade i oporbe uspjela je uskladiti 95 posto ukupnog teksta izmjena. 'Neusuglašena je ostala obaveznost općeg obrazovanja, većina potrebna za izglasavanje Ustava ili njegovih promjena te biračko pravo za državljane koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj, odnosno takozvanu dijasporu', pojasnio je Šeks

Dodao je pritom da je upravo biračko pravo dijaspore najveći kamen spoticanja. Oporba je predlagala da oni koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj glasaju ili u Hrvatskoj ili u diplomatsko-konzularnim predstavništvima. Zatim je bilo inicijativa da se to biračko pravo riješi zaključivanjem bilateralnih ugovora, što je vladajuća koalicija odbila. Predlagalo se rješenje u obliku dopisnog glasovanja, što je pak odbila oporba. U toj tihoj diplomaciji izlaz još nije pronađen. Ljestvica se digla dva metra i sada nam, kao i Blanki, nedostaje nekoliko centimetara do svjetskog rekorda, opisao je trenutačno stanje Šeks

Dok je Šeks nabrojao samo tri neusuglašena prijedloga, SDP-ovac Josip Leko uvjeren je da do usuglašavanja nije došlo ni po pitanju takozvanog dvostrukog prava glasa za manjine. Prema Šeksu, stvar je bila riješena onog trenutka kada su se partneri unutar vladajuće koalicije, pa i manjinci, dogovorili da će se to pravo regulirati ustavnim zakonom, a ne samim Ustavom.

Dvostrukog manjinskog prava glasa dosjetio se i HSP-ov šef Daniel Srb koji se protivi tome. 'Ne treba instrumentalizirati manjine radi stvaranja većine u Saboru, pogotovo jer je to najviše pogubno za manjine', rekao je Srb.

Iako je pohvalno to što je Transparency International organizirao svojevrsnu javnu raspravu, opći je dojam da toga ipak nije bilo dovoljno, na što se požalilo nekoliko sudionika okruglog stola, poput Vilima Ribića iz Matice hrvatskih sindikata, poručujući da oko ustavnih promjena nije dovoljan politički konsenzus, već se treba raditi i na društvenom konsenzusu.

Sličnog je mišljenja i pučki pravobranitelj Jurica Malčić koji je svoj prijedlog ustavnih promjena - kojima bi se ojačala neovisnost i ovlasti pučkog pravobranitelja - predstavio još prije dvije godine. 'U veljači ove godine uputio sam pismo Saboru i Odboru za Ustav gdje sam rekao da nisam zadovoljan sadašnjim tijekom postupka ustavnih promjena. Stječe se dojam da se rasprava pokušava ograničiti na Sabor i stranke, što nije dobro. Ako zainteresirana javnost i udruge budu isključeni, steći će se dojam da se radi o događaju političke elite', kritizirao je Malčić, čija inicijativa nije predmet aktualnog usuglašavanja vladajućih i oporbe.

Međutim, među usuglašenim prijedlozima vladajućih i oporbe našao se i onaj prema kojem bi se ubuduće u Državno sudbeno vijeće biralo i dva zastupnika. Protiv takvog prijedloga oglasio se Dražen Tripalo iz Udruge hrvatskih sudaca. 'U tom slučaju mogli bismo se upitati treba li o sudbini Željka Horvatovića (op.a. predsjednik sudačkog vijeća u slučaju Glavaš) odlučivati zastupnik i član DSV-a čiji je šef stranke nepravomoćno osuđen za ratni zločin', upitao se Tripalo