Još je davnih dana internet postao itekako privlačan za sve one kibernetičke kriminalce koji, koristeći se neznanjem pojedinaca ili neoprezom građana, koriste priliku da im prevarom otuđe njihov novac. I dok smo do sada najčešće slušali o prijevarama kada je davno preminuli rođak ili neki nigerijski princ baš vama odlučio darovati cijelo svoje bogatstvo, u posljednje vrijeme sve su češće prijevare u kojima se u glavnoj ulozi nalaze sve naše dostavne službe ili pak popularni dućani koji se kriju iza lažnih web adresa.
’S razvojem tehnologije i pokušaji financijskih prijevara sve su češći i sofisticiraniji. Kako pokazuju rezultati ankete provedene na 902 ispitanika u Hrvatskoj, čak 53% ispitanika barem je jednom kontaktirao nepoznati subjekt s ciljem dobivanja osjetljivih podataka poput PIN-a ili CVV broja kartice, a gotovo trećina ispitanika bila je žrtva neke vrste prijevare ili barem poznaje osobu koja je bila žrtva neke prijevare. istaknuo je Ivan Cvitan, izvršni direktor Kontrole rizika, odgovoran i za odjel Operativni rizici i upravljanje prijevarama u Addiko banci.
Razmislite samo, koliko ste se puta samo u posljednje vrijeme suočili s pokušajima raznih prijevara? Primjera je uistinu mnogo, a jedan od možda najučestalijih u posljednjih vrijeme vezan je uz oglase.
Naime, na oglase u kojima pokušavate prodati neki artikl, nevažno iz koje je domene, redovito se javlja već uvježbana ekipa. Nakon prvotnog pokazivanja interesa za kupovinu, dogovara kupnju na način da obećaje da će dostavna služba doći momentalno po to što kupuje, a kako bi ubrzali proces plaćanja, šalju vam link, od navodne dostavne službe, na koji trebate samo upisati podatke s vaše kartice i novci vam odmah sjedaju.
Ne samo da na linku morate ostaviti broj svoje kartice, a ne IBAN računa, nego morate dati i datum isteka kartice kao i CVV broj, koji inače znate samo vi, upravo kako bi potvrdili kupovinu nečega.
Čim ostavite sve te podatke i pošaljete iste, vaš će račun u kratkom roku biti ispražnjen.
Iako se o njima ne govori dovoljno često u društvu, financijske prijevare u digitalnom okruženju postaju sve raširenije i sve ih je teže otkriti, a pojavljuju se u raznim oblicima, poput phishinga, skimminga i spoofinga.
U nedavnom istraživanju Addiko banke otkriveno je da se oko 40 % ispitanika smatra vrlo informiranima o vrstama financijskih prijevara, dok je 52 % upoznato samo s nekim oblicima. Čak 59 % sudionika navodi kako uvijek provjerava detalje email adrese s koje su primili sumnjiv upit, dok tri četvrtine njih redovito prati svoje bankovne izvode – što je ključna praksa za prepoznavanje sumnjivih transakcija.
U trenucima kada sve više ljudi kupuje putem interneta, a osobito u susret predblagdanskom shoppingu, ponekad postaje teško upratiti sve odrađene kupovine.
Šalju i SMS poruke
Upravo taj trenutak prevaranti koriste kako bi uzimali ono što vam je ostalo. Na vaš mobitel stiže poruka od navodne dostavne službe u kojoj stoji kako morate kliknuti na link jer, navodno, vaš paket podliježe carinskim pristojbama. Uvijek je tu neki minimalni iznos, primjerice 1,99 eura i slično, a sve kako ne bi ni najmanje posumnjali.
Koriste čak i web adrese u koje, ako baš i ne gledate, mnogi vjerojatno neće posumnjati jer u sebi sadrže naziv određene dostavne službe. I u ovom slučaju, u trenutku kad upišete sve podatke, ostajete bez novca.
Stvarni slučajevi prijevara
- Investicija u lažne kriptovalute
Mnogi se sjećaju kada se prije nekoliko godina pojavila lažna kriptovaluta OneCoin. Obećavala je nevjerojatne povrate na ulaganje, a ulagači iz cijelog svijeta uložili su milijarde eura. Kada je otkriveno da je OneCoin zapravo piramidalna shema bez stvarne kriptovalute, tisuće ljudi ostalo je bez svog novca. Osnivačica, Ruja Ignatova, nestala je, a za njom je raspisana međunarodna tjeralica.
- Lažni e-mailovi iz ‘banke’ kojima je klijentica ostala bez ušteđevine
Prevaranti također žrtvu navode da vjeruje kako mora hitno promijeniti šifru za pristup bankovnom računu. Šalju joj mail s linkom koji vodi na lažnu verziju stranice banke, gdje žrtva unosi svoje podatke. Nakon što su prevaranti dobiju pristup računu, isprazne ga u samo nekoliko sati.
Ono što je važno napomenuti, a sve kako vam ove godine kupovina darova za najdraže ne bi ostavila gorak okus u ustima i ispražnjen račun, je da treba paziti na nekoliko itekako važnih stvari:
Kupujte samo od provjerenih trgovina i prvo pročitajte recenzije. Izbjegavajte poveznice iz društvenih mreža ili e-mailova, već ručno upišite adresu trgovine. Aktivirajte Addiko Sigurnu internetsku kupnju za dodatnu sigurnost plaćanja karticama. Birajte stranice s HTTPS protokolom, ali ne oslanjajte se samo na simbol lokota. Prilikom kupnje unosite samo potrebne podatke, ne šaljite preslike dokumenata, a troškove pratite putem Addiko aplikacija: Addiko Mobile mobilnog bankarstva te i Addiko EBank Internet bankarstva. Ako kupujete dionice, metale ili kriptovalute, provjerite stranice i odbijte ponude s nerealnim obećanjima jer mogu skrivati prijevare.
Kako bi se obranili od ove vrste prijevara, najvažnije je podizanje svijesti u društvu, a sve kako bi identificiranjem takvih prijevarnih tehnika učinilo korisnike i njihove financije sigurnijima. Najučinkovitija obrana od ove vrste prijevara je obrazovanje potencijalnih žrtava – a to može biti svatko od nas na internetu.
Lozinka i PIN samo su vaše vlasništvo!
‘Najvažnija poruka korisnicima bankarskih usluga je da su lozinka i PIN isključivo njihovo vlasništvo i da ih niti jedna banka nikada neće tražiti da te podatke pošalju putem maila, telefonski ili da ih ažuriraju preko posrednika. Internetskom bankarstvu potrebno je pristupati isključivo putem službene stranice banaka i važno je napomenuti da korisnici ne otvaraju pozivnice koji dolaze od neprovjerenih izvora’, savjetuje Cvitan.
- Lažni posao: Ponuda za rad iz snova koja je koštala jednu obitelj
Oglas za posao, koji im je obećavao sjajnu zaradu za rad od kuće, za neke je bio poguban. Nakon ‘prijave’ i više online sastanaka, rečeno im je da moraju platiti određeni iznos za ‘trening’. Nakon što su platili, kontakt osoba je nestala, a novac više nisu mogli vratiti.
- Krađa identiteta putem oglasa za nekretnine
Žrtva krađe identiteta možete postati i nakon što je primjerice odgovorite na oglas za iznajmljivanje stana u inozemstvu. ‘Vlasnik’ stana zatraži vaše osobne podatke i kopije dokumenata kao ‘potvrdu identiteta’, a kasnije saznate da su vaši dokumenti korišteni za otvaranje lažnih bankovnih računa s vašim imenom.
- Online trgovina s lažnim proizvodima
Kupovina skupocjenog parfema s oglasa na društvenim mrežama, koji je izgledao kao originalna stranica poznatog brenda, nekima se može 'obiti' o glavu. Nakon što platite naručeno, na vašu adresu stiže parfem loše kvalitete, za koji se ispostavlja da je - falsifikat. Novac više ne možete vratiti jer je plaćanje bilo izvršeno putem nepoznatog posrednika.
Kako bi zaštitila građane u ovom izazovnom okruženju, Addiko banka kontinuirano ulaže u edukaciju i informiranje, čime aktivno doprinosi jačanju financijske i digitalne pismenosti građana Republike Hrvatske. 83 % ispitanika u anketi navelo je da zna kako je prijavljivanje sumnjivih aktivnosti banci prvi korak zaštite. 'Ova statistika pokazuje nam uspješnost ulaganja u jedan od naših dugoročnih prioriteta, a to je da svaki naš korisnik prepoznaje zlouporabu i načine zaštite svojih financijskih podataka’, konstatira Cvitan.
Kao što je istaknuto u izvješću Internet Organised Crime Threat Assessment iz 2018., društveni inženjering nastavlja rasti kao pokretač mnogih kibernetičkih kaznenih djela među kojima je krađa identiteta najučestaliji oblik. Kriminalci koriste upravo taj društveni inženjering kako bi postigli svoje ciljeve (dobivanje osobnih podataka, otimanje računa, krađa identiteta, pokretanje nezakonitih plaćanja), a vi upamtite da je samo jedan jedini klik dovoljan da ostanete bez mukom stečene ušteđevine ili zarađenog novca!
Prilog je napravljen u produkciji Tnative tima tportala u skladu s najvišim profesionalnim standardima u suradnji s Addiko bankom.
