Tužiteljstvo je žalbu podnijelo 1. prosinca zbog bitnih povreda odredaba kaznenog postupka te pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, iscrpno analizirajući sve žalbene razloge i argumente, kao i svoje stajalište o tome zašto je zaključak suda o nepostojanju odgovornosti okrivljenika pogrešan, objavilo je u petak Državno odvjetništvo na svojim internetskim stranicama.

Za odluku prvostupanjskog suda koji je iz spisa izdvojio skicu nesreće koju je Horvatinčić vlastoručno izradio i potpisao, tužiteljstvo smatra da nije osnovana jer se ne radi o nezakonitom dokazu niti je sud naveo razloge iz kojih smatra da se radi o nezakonitom dokazu.

U skici je nacrtao sudarni položaj brodova pa je jasno da je sadržaj skice protivan njegovoj obrani u kojoj je tvrdio da sudar uopće nije vidio jer je izgubio svijest, zbog čega je izdvajanje skice iz dokaznog postupka utjecalo na ocjenu o vjerodostojnosti njegove obrane, smatra tužiteljstvo. Drži također da sud nije cijenio iskaz svjedoka lučkog inspektora koji je svjedočio o Hrvatinčićevu ponašanju dok je pred njim nacrtao skicu sudara.

Za tužiteljstvo je sporno i provođenje vještačenja jer smatra da je sud povrijedio odredbe kaznenog zakona time što je prvo prihvatio prijedlog obrane da pročita nalaz neovisnog vještaka kao i simulacije plovidbe Pomorskog fakulteta u Rijeci, izrađeni po narudžbi obrane i odlučio da se pozovu vještaci iz tvrtke u Splitu koji su vještačenje izradili tijekom istrage po nalogu suda i neovisnog vještaka radi usklađivanja nalaza iako taj vještak 'nije proveo vještačenje temeljem naloga i nije imao svojstvo vještaka', navodi među ostalim tužiteljstvo.

U djelu u kojem se žale na pogrešno utvrđeno činjenično stanje, tužiteljstvo navodi da je sud svoj zaključak po kojem Horvatinčić nije kriv utemeljilo samo na njegovoj obrani po kojoj je prije sudara doživio tzv. black out kao oblik nesvjestice, a što je bio razlog zbog kojeg nije izbjegavao sudar, iako nitko drugi od svjedoka, osim njegove zaručnice, nije potkrijepio takvu obranu, a kod njega medicinskim vještačenjem nije utvrđeno postojanje nesvjestice u vrijeme događaja.

Pritom napominju da je Horvatinčić u istrazi navodio da nije počinio nedjelo i branio se šutnjom, dok je tijekom rasprave obrana u svrhu dokazivanja da je postojao kvar na autopilotu pozivala svjedoke i tražila da se pribave računi o popravcima broda, da bi potom na kraju dokaznog postupka u svojoj obrani tvrdio da je brod bio potpuno ispravan, a da je on iznenada bez ikakve najave i simptoma izgubio svijest i da nije vidio sam sudar, iako je nacrtao sudarnu poziciju brodova.

Sud prema stajalištu tužiteljstva nije cijenio ni vještačenje okrivljenikova mobitela kojim je utvrđeno da je on 16. kolovoza 2011. u 14:20 sati poslao e-mail svojoj 'Hoto grupi' u kojem je, između ostalog, naveo da je upravljački sustav broda otkazao te da u trenutku nesreće njime mogao normalno upravljati i skrenuti sa smjera koji je vodio prema drugom plovilu. 

U odnosu na odluku suda o tehničkom dijelu pomorske nesreće, tužiteljstvo smatra da je sud prihvatio usuglašena mišljenja stalnog sudskog vještaka za pomorski promet te naknadno određeno vještačenje Brodarskog instituta u Zagrebu iako su ona kontradiktorna.

Šibensko Općinsko državno odvjetništvo predlaže da zbog tih i brojnih drugih razloga, drugostupanjski sud presudu ukine i predmet vrati sudu na ponovno suđenje pred potpuno izmijenjenim vijećem, napominjući da je državno odvjetništvo tijekom sudskog postupka u dva navrata predlagalo izuzeće sutkinje koja je donijela prvostupanjsku presudu.

Općinski sud u Šibeniku oslobodio je Horvatinčića na ponovljenom suđenju 13. listopada za nesreću u kojoj su u kolovozu 2011. poginuli talijanski supružnici na čiju je jedrilicu naletio s gliserom, jer nije dokazano da je to počinio iz namjere ili iz nehaja. Predsjednica sudskog vijeća Maja Šupe rekla je u obrazloženju da je Horvatinčić u vrijeme nesreće, prema vještačenjima i iskazima svjedoka, kratko bio u stanju tzv. sinkope, zbog čega nije mogao vladati svojim postupanjem ni voljom.