Cilj istraživanja provedenog u sklopu projekta “Sindikati za pravedan oporavak” bio je prikupiti osnovne informacije o radnom statusu atipičnih radnika, honoraraca i freelancera, čiji se glasovi, kako je istaknuto, slabije čuju kod poslodavaca, zakonodavaca i šire javnosti.

''To je problem koji nas u medijskom sektoru jako muči. Svjesni smo i toga da je taj problem sve veći i da je potreba podrške i zaštite radničkih socijalnih prava naših kolega i kolegicama koji rade u atipičnim uvjetima rada itekako potrebno'', kazala je predsjednica SNH i Europske federacija novinara Maja Sever.

Rezultate istraživanja na uzorku od 135 ispitanika predstavila je docentica iz Centra za istraživanje medija i komunikacije Fakulteta političkih znanosti Dina Vozab objasnivši kako se atipični rad u medijima odnosi na oblike zaposlenja koji nisu stalni i/ili na nepuno radno vrijeme. Dodatno je pojasnila da je riječ o kratkoročnijim ugovorima, podugovorenom poslu, povremenom, honorarnom i freelance radu.

Prema rezultatima istraživanja, prosječna mjesečna neto plaća najviše anketiranih 'atipičnih' novinara i fotoreportera iznosi od 4.000 do 8.000 kuna (njih 34,1 posto), a slijedi ih druga velika skupina od 31,1 posto koji su plaćeni od 0 do 4.000 kuna. Pojednostavljeno, gotovo dvije trećine honoraraca i freelancera u hrvatskim medijima radilo je za manje od hrvatske prosječne neto plaće koja je, kako je istaknuto u istraživanju, u lipnju iznosila 7.711 kuna.

U zaključku istraživanja istaknuto je da su atipični radnici u medijima visokoobrazovani, no, ispodprosječno plaćeni te da se na njima provodi model marginalizacije- pritisak da se postane atipičnim radnikom - medijskim freelancerom.

Na okruglom stolu u Novinarskom domu sudjelovali su i Ivana Perić, novinarka tjednika Novosti i portala Radnička prava i članica feminističkog kolektiva fAKTIV te Josipa Klišanin, načelnica Sektora u Upravi za rad i zaštitu na radu koja je sudjelovala ispred Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.