SPS je precizirao kako smatra da je Milina dodatno oštetio državni proračun po osnovi uvećanja plaće temeljem prava iz Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (KUDSN).

U Sindikatu ističu da su ponovno prijavili Milinu nakon presude Visokog upravnog suda koja je potvrdila odluku Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa da je glavni ravnatelj policije temeljem prijave SPS-a bio u sukobu interesa i time oštetio državni proračun za oko 3300 eura.

SPS je u prosincu 2021. prijavio glavnog ravnatelja policije Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa, navodeći da Milina crpi prava koja mu zakonom ne pripadaju čime čini štetu državnom proračunu.

Sindikat je tada naveo kako je Milina državni dužnosnik sukladno Zakonu o obvezama i pravima državnih dužnosnika, a prima plaću kao policijski službenik iako mu Uredbom o plaćama policijskih službenika nije propisano radno mjesto i koeficijent.

Sama činjenica da mu je bruto plaća veća i od samog premijera i ministra iako mu je koeficijent manji dovoljno govori za sebe, istaknuo je tada SPS.

Sindikat je Ministarstvu unutarnjih poslova (MUP) tijekom 2021. uputio dopis o Milininoj plaći, uz upit i o tome koristi li neko od materijalnih prava koja pripada državnim odnosno policijskim službenicima. Odgovoreno im je da glavni ravnatelj policije ima status policijskog službenika, sukladno kojem ostvaruje plaću i ostala materijalna prava.

U Sindikatu su tada kazali kako Uredbom o plaćama policijskih službenika ne postoji radno mjesto "glavni ravnatelj policije", a time niti koeficijent složenosti poslova, kao niti dodaci na taj koeficijent na koje se poziva MUP u svom odgovoru, pa se postavlja "logično pitanje po kojem pravnom aktu glavni ravnatelj policije prima plaću, svaki mjesec od kada obnaša dužnost".

Po imovinskim karticama neto plaća glavnog ravnatelja policije s koeficijentom 5,50 iznosi 21.939,61 kuna, priopćio je SPS u prosincu 2021. godine.