Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja ocijenio je u utorak da odluka Vlade predstavlja "korak unazad u dostignutim demokratskim standardima kolektivnog pregovaranja i još jednu potvrdu katastrofalne politike plaća u Hrvatskoj".

Istaknuli su kako je pitanje bi li pravosuđe u odnosu na zdravstvo, obrazovanje i druge velike sustave došlo do izražaja bez štrajka, ali da na koji god način on završio, Vlada pitanje plaća u pravosuđu neće moći ignorirati.

Sindikat znanosti smatra da je Vlada odlučila slomiti štrajk u pravosuđu neisplatom plaća, nakon što već isto nije uspjela sudskim putem, a smatraju da je to čin koji dodatno obezvrjeđuje poziciju tih ljudi.

Ocjenjuju kako zahtjevi pravosudnih zaposlenika nisu posljedica nerealnosti štrajkaša, već njihovog dugogodišnjeg zanemarivanja od strane Vlade i teške egzistencijalne krize u koju ih je gurnula inflacija.

Iz sindikata upozoravaju da se politika plaća u Hrvatskoj najčešće svodi na kalkuliranje Vlade o tome kako na svojim zaposlenicima što više uštedjeti. Smatraju da u takvim okolnostima svaki ministar ispod stola pokušava izboriti bolju poziciju za svoj resor pa se "parcijalno i nesustavno narušavaju međuodnosi u plaćama, a neki vitalni dijelovi sustava ostaju potpuno zaboravljeni".

Nezadovoljni su i što se Vlada, umjesto jačanja kolektivnog pregovaranja okrenula nesustavnim ispunjavanjem parcijalnih zahtjeva.

"S takvim pristupom plaćama, štrajkove poput ovoga nije teško očekivati", priopćio je Sindikat znanosti u kojem zaključuju da je štrajk zaposlenih u pravosuđu "već itekako uspio".

Tvrde da se izvorište tih problema nalazi u politici plaća i da bi umjesto kažnjavanja ljudi na egzistencijalnom rubu bilo primjerenije da Vlada sama sebi prestane isplaćivati plaću dok ne uredi sustav plaća na pravedan način.