Saudijski princ prijestolonasljednik Mohamed bin Salman rukovao se s Asadom na početku skupa. Odnos dviju zemalja pogoršao se tijekom sukoba u Siriji u kojem su Damask i Rijad podržavali suprotstavljene stane.

Prikaz je to pokušaja Saudijske Arabije da zauzme asertivniju ulogu na globalnoj sceni. Na sastanku Arapske lige sudjelovao je i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij, a bin Salman ponudio se za mirovnog posrednika između Kijeva i Moskve.

Nekoć pod velikim utjecajem Sjedinjenih Država, naftom bogata Saudijska Arabija u protekloj godini preuzela je vodeću diplomatsku ulogu među arapskim zemljama. Rijad je obnovio odnose s Iranom, ponovno razgovara sa Sirijom te je posrednik u sukobu u Sudanu.

Velik dio arapskih zemalja nada se da će se Asad distancirati od Irana, države koja je uz Rusiju najviše pomogla sirijskim vlastima u borbi protiv opozicije.

Asad je rekao da je „prošlost, sadašnjost i budućnost te zemlje arabizam”, a u svom govoru nije spomenuo Teheran, svog dugogodišnjeg, nearapskog saveznika.

U očitoj kritici turskog predsjednika Tayyipa Erdogana, sugovornika sirijske oporbe, Asad je upozorio na „opasnost ekspanzionističke osmanske misli”, sugerirajući da je ona pod utjecajem Muslimanskog bratstva, islamističke skupine koju Sirija i mnoge arapske zemlje smatraju neprijateljem.

Prepustiti Siriju Iranu ili je vratiti u arapsko krilo

Bin Salman je izrazio nadu da će povratak Sirije u Arapsku ligu „okončati krizu”, dvanaest godina pošto je Sirija bila suspendirana 2011. kada je počeo građanski rat koji je odnio više od 350 tisuća života.

Saudijska Arabija neće dopustiti da „regija postane polje sukoba”, dodao je prijestolonasljednik.

Washington se protivi normalizaciji odnosa s Asadom, zahtijevajući da se prije toga postigne političko rješenje za sirijski sukob.

"Amerikanci su užasnuti. Mi (zaljevske države) smo oni koji žive u ovoj regiji, pokušavamo riješiti svoje probleme koliko god možemo, s alatima koji su nam pri ruci", rekao je izvor iz zaljevskih država, blizak vladinim krugovima, agenciji Reuters.

Zaljevski analitičar rekao je da Sirija riskira postati podružnica Irana, pa upitao: „Želimo li da Sirija postane manje arapska, a više iranska, ili želimo da se vrati u arapski tabor?”.

Arapske zemlje žele da Asad zaustavi bujajuću sirijsku proizvodnju narkotika koji potom završavaju na ulicama diljem regije.

Podrška za Ukrajinu

Zelenskij je u obraćanju skupu zatražio od delegata da podrže ukrajinsku formulu za mir te je zahvalio Rijadu na njegovu posredovanju u razmjeni zatvorenika prošle godine.

Zaljevske države pokušavaju zadržati neutralnost u sukobu u Ukrajini usprkos pritisku zapada koji želi izolirati Rusiju, također članicu organizacije OPEC+ (zemlje izvozice nafte).

Na skupu je i katarski emir Šeik Tamim bin Hamad al-Tani koji je 2018. rekao da regija ne može tolerirati „ratnog zločinca” poput Asada. Emir al-Tani napustio je skup nedugo prije što mu se trebao obratiti, a Katar je ranije ovaj mjesec nevoljko pristao povući svoje protivljenje povratku Sirije u Arapsku ligu.

Sirijska novinska agencija prenijela je da se al-Tani rukovao s Asadom, no jedan arapski dužnosnik rekao je da je katarski emir otišao prije govora sirijskog predsjednika te da je njegov posjet bio „kurtoazan”. 

Poboljšanje odnosa između Rijada i arapskih prijestolnica dogodio se pošto je Kina u ožujku posredovala u dogovoru kojim su Rijad i Teheran obnovili diplomatske odnose.

Iran je, uz Rusiju, Asadu pomogao pobijediti sunitske pobunjenike. 

Velik dijelovi Sirije i dalje su pod pobunjenicima koji imaju podrške Turske, pod radikalnim islamističkim skupinama te kurdskim paravojskama koje podržava SAD. 

Pronaći političko rješenje za 12 godina dug sukob ostaje velika dilema za arapske i zapadne zemlje. 

Prema podacima UNHCR-a, od 2011. je iz svojih domova izbjeglo više od 14 milijuna Sirijaca. Njih 6,8 milijuna i dalje je u zemlji, a 5,5 milijuna je u pet država regije – Turskoj, Libanonu, Jordanu, Iraku i Egiptu.