Više od milijardu ljudi koji žive u sirotinjskim četvrtima, tzv. slamovima, nisu ni uključeni u Milenijske razvojne ciljeve jer cilj koji se na njih odnosi predviđa poboljšanje životnih uvjeta za samo 100 milijuna stanovnika slamova.

'Svjetski vođe moraju se dogovoriti o poduzimanju hitnih koraka za zaštitu ljudskih prava siromašnih. U protivnom, najsiromašniji ljudi diljem svijeta i dalje će biti isključeni iz Milenijskih razvojnih ciljeva', rekla je Sanja Freiberger, direktorica Amnesty Internationala Hrvatske (AIH).

Onima koji žive u siromaštvu pristup pravdi mora biti dostupan, a države moraju biti odgovorne za neispunjavanje Milenijskih razvojnih ciljeva. Zadaća je svake države razviti nacionalne strategije kojima se najsiromašnijima i marginaliziranim skupinama osiguravaju njihova ljudska prava.

Unatoč postojećim obvezama država, u mnogim zemljama izostali su napori u suzbijanju sveprisutne diskriminacije i diskriminatornih zakona, bilo da se radi o pravu na adekvatno stanovanje, obrazovanju ili ravnopravnosti spolova.

Procjenjuje se da oko 70 posto siromašnih u svijetu čine žene. Usprkos toj činjenici, Milenijski razvojni ciljevi ne zahtijevaju od vlada da obuhvate aspekte diskriminacije žena i spolne nejednakosti, uključujući nasilje nad ženama.

Da mehanizmi kojima se vlade obvezuju na ispunjavanje svojih obveza zaštite ljudskih prava imaju učinka na Milenijske razvojne ciljeve, zorno pokazuje primjer iz Indije: otkako je Vrhovni sud te zemlje 2001. godine presudio da ručak u osnovnim školama mora biti osiguran za svu djecu i propisao minimum njegove kvalitete, školu pohađa otprilike 350.000 djevojčica više nego prije.

'Obećanja nisu dovoljna, potrebni su mehanizmi kojima ljudi mogu vlade pozvati na odgovornost ukoliko su im prekršena prava. Jedan od takvih mehanizama je i Fakultativni protokol uz Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima, koji Hrvatska još nije potpisala', navodi se u priopćenju AIH.