Britanska kraljica Elizabeta II održala je govor koji je pripremila britanska vlada i koji je usklađen s novim političkim i zakonodavnim programom premijera Johnsona za fazu - nakon izlaska iz Europske unije. Kraljičin se govor u parlamentu smatra simboličnim i zastupnici ga, uz rijetke iznimke, prihvaćaju. No s obzirom na to da premijer Boris Johnson nema većinu u parlamentu, postoji mogućnost da to tijelo odbaci njegov program rada koji je iznijela kraljica. Hoće li Velika Britanija, uistinu, 31. listopada napustiti Europsku uniju?
Iz studija u Londonu za emisiju Otvoreno govorio je Igor Pokaz, veleposlanik RH u Ujedinjenoj Kraljevini Velike Britanije. Ocijenio je da je situacija u Londonu naelektrizirana i podijeljena te je vrlo teško prognozirati što će se događati i kakav će biti konačni ishod rasprava u parlamentu. Teško je prognozirati hoće li doći do izlaska Ujedinjenoj Kraljevini 31. listopada jer ne ovisi samo o njoj nego i o EU27 - o državama u ime kojih pregovara EK ne bi li se pronašao dogovor temeljem kojeg bi se došlo do uređenog izlaska iz Europske unije, prenosi HRT.
'Pojedini analitičari u zadnjih 2-3 sata javljaju da je taj dogovor još uvijek moguć iako se radi o izuzetno kompleksnom pravnom tipu ugovora gdje je svaki detalj jako bitan', naglasio je.
Joško Klisović, saborski zastupnik (SDP), bi želio da EU dopusti odgodu 3 mjeseca a nakon toga se održe novi izbori u Ujedinjenoj Kraljevini gdje bi narod mogao odlučiti i drugačije nego što je odlučio na referendumu za Brexit.
'Sada bi taj referendum bio pojačan novim podacima, ljudi su se osvijestili i znamo da je Brexit prošao temeljem nekih lažnih vijesti, netočnih informacija i manipulacija s javnim mnijenjem koji su radile razne analitičke tvrtke', smatra Klisović.
Tihomir Vinković, vanjskopolitički komentator HRT-a se osvrnuo na govor kraljice. Ona je, kaže, bila spikerica. Čitala je govor koji je napisala vlada, iznosila je stajalište Borisa Johnsona, što je zapravo, britanska tradicija.
'Pitanje je što će biti ako se to ne prihvati. Neke stvari zaista nemaju veze s Brexitom - planovi o svemirskoj agenciji, o zaštiti okoliša... ', napomenuo je.
Kao predizborni govor
'Kraljica ima tradicijsku ceremonijalnu ulogu iako je ovaj govor bio vrlo propagandni, predizborni, nije dao novu viziju Britanije, nego je bio predizborni govor koji bi mogao govoriti Boris Johnson', složio se je i Goran Bandov, prodekan Visoke škole međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjöld.
'Imamo osjećaj da je ovo bio predizborni govor, kao da se Britanija sprema na izbore. Često iz Zagreba ili Brisela nemamo osjećaj što je u konačnici Brexit. A to je unutarnja britanska tema koja cijelo britansko društvo zabavlja već dugi niz godina, puno duže nego što se uopće govori o Brexitu kao Brexit. A to je jedan britanski parlamentarni politički sukob', napomenuo je Bandov.
Vinković se dotaknuo i teme granica te naglasio da je novi režim na granici uspostavljen tako da nema tvrde granice dok se ne postigne konačni dogovor kako ćemo imati trgovinske odnose ne Irska i UK nego EU i UK i zbog toga se govori o povratku u Brisel gdje će se morati finalizirati sporazum sa strane EU-a. Na pitanje kako to da je Europa toliko često puta izlazila u susret Britancima, Klisović je odgovorio da je Europa svjesna da su Britanci donijeli odluku o izlasku na jedan emotivni način te da su prevareni.
'Britanci su prije svega zakomplicirali svoj život, a kolijevku demokracije su kompromitirali. S druge strane imamo problem s Irskom a i Škotska prijeti nekim referendumom jer bi rado ostala u EU. Tako se na političkoj sceni u Velikoj Britaniji otvaraju značajni i duboki procesi koji su i bili kao zamrznuti konflikt a sada dobivaju vjetar u leđa. I počinju se raspirivati dalje i ne znamo gdje će ta cijela priča završiti', rekao je.
Bandov smatra da su izbori u Velikoj Britaniji vrlo realni i da su svi u parlamentu na to spremni, pitanje je samo u kojem momentu i tko će zapravo 31.10. biti u poziciji da kaže: 'gotovo je'. Smatra da iako se u javnosti govorilo da je Johnson počeo gubiti potporu građana i svoju popularnost, to nije točno jer on zastupa vrlo čvrsto mišljenje i volju nekih građana koji žele da Britanija izađe iz EU-a. U tom dijelu građana će dobiti vrlo snažnu potporu, kaže.
'Meni kao pravniku nije jasno kako nije postojao jedan drugi referendum koji bi zapravo ono što su ispregovarali britanski političari s europskim političarima dao građanima Britanije na raspolaganje da odluče dali je to to ili nije. Građanima treba dati mogućnost da odluče dali ovo što ste ispregovarali ima smisla ili ne - smatra. U slučaju da Britanci izađu iz EU-a 31. listopada, čeka ih vrlo ozboljnog posla', smatra Drobnjak.
Izlazak Grenlanda
'Moraju sklopiti bilateralne trgovinske ugovore sa svim državama svijeta, riječ je o ogromnom poslu čak i za učinkovitu administraciju kao što je britanska. EU ima iskustvo s procesima pristupanja ali s izlaženjem nema. U cijeloj povijesti EU-a jedini izlazak je bio izlazak Grenlanda 1982. godine. Cijela situacija nije samo politički nego pravno i proceduralno složena i to ju čini dodatno kompliciranom', ocijenio je.
Bandov je dodao i da je Europska unija učinila sve što je mogla u granicama kojim je mogla, ali ovom pričom ona šalje poruku svim ostalim državama koji su razmišljali o potencijalnom izlasku.
'Poslana je poruka što izlazak znači i koliko je on štetan za vašu vladu. Tako da EU koliko god želi izaći u susret Britancima, ne smije poslati krivu poruku članicama EU-a, mora biti snažna u svojim odlukama', napomenuo je.
'Radi se o presedanu, šalju se poruke, ne smijemo pogriješiti', nadovezao se i Klisović. Drobnjak je podsjetio i da su gospodarstva Velike Britanije i Europske unije vrlo integrirane: '53 posto uvoza Ujedinjenoj Kraljevini je uvoz iz EU-a, a 40 posto njezinog izvoza je izvoz u EU. Radi se o organskoj povezanosti. Brexit nema samo političku i emotivnu dimenziju nego dubinsku gospodarsko i financijsku dimenziju, poseban njegov problem je dezintegracija gospodarskog i financijskog tkiva koje se je stvaralo desetljećima', zaključio je.
