Gotovo da i ne prođe mjesec a da se u medijima ne pojavi barem jedan tekst o HNS-ovim 'uhljebima' u razno-raznim državnim tvrtkama. Iako se u tim tekstovima spominju impresivne brojke, one su u tim javnim tvrtkama od početka mandata, kada je na čelu HNS-a te kao prvi potpredsjednik Vlade bio Radimir Čačić. Unatoč tome što danas govori o depolitizaciji javnih tvrtaka, takvu politiku nije provodio dok je sjedio u Banskim dvorima kao drugi čovjek Vlade.

Tako su već na početku mandata HNS-ovi i Čačićevi kadrovi gotovo u potpunosti preuzeli Janaf. Na čelu te tvrtke HNS-ov je Dragan Kovačević, a u upravi još sjedi i splitski HNS-ovac Jakša Marasović. No posebnu pažnju javnosti ipak je privukao nadzorni odbor te tvrtke, pogotovo nakon što je kao njegov šef imenovan pa promptno povučen Srećko Ferenčak. Imenovanje tog HNS-ovog glavnog tajnika i javnosti je dočekano na nož, jer je u tom trenutku Ferenčak iza sebe imao nepravomoćnu presudu zbog preprodaje gradskog zemljišta namijenjenog gradnji centra za osobe s invaliditetom. Iako Ferenčak nije uspio ostati u NO-u Janafa, u tom je tijelu i dalje ostalo dovoljno HNS-ovaca. Na početku mandata kada je Čačić još držao konce u rukama, u NO su imenovani pomoćnik ministra gospodarstva i bivši vlasnik Lantee Miki Huljić, šef sisačkog HNS-a Vlado Andučić i varaždinski župan Predrag Štromar, ali i predsjednik HNS-ove podružnice Gornja Dubrava Krešimir Komljenović i čelnik splitskog HNS-a Goran Kovačević. U međuvremenu se postava u Nadzornom odboru Janafa izmijenila, neki Čačiću bliski ljudi su otišli, no i dalje četiri od pet članova dolazi iz HNS-a.

Početkom mandata Čačiću bliski ljudi razmiljeli su se i u HEP-u. Na čelno mjesto došao je Čačiću blizak Zlatko Koračević, koji je bivšem šefu HNS-a držao stranu i kada je izbacivan iz te stranke, zbog čega je na kraju i sam ostao bez članstva u stranci. Netom prije toga ostao je i bez funkcije u HEP-u.

HNS-ovi kadrovi zauzeli su čelna mjesta i u lokalnim HEP-ovim podružnicama. Tako je HNS-ov Damir Kovačević zasjeo čelno mjesto direktora Elektre Požega, Branko Mohorić je postao direktor Elektre Karlovac, a HNS-ovac Ozren Nadoveza zasjeo u fotelju direktora Elektre Šibenik. Pisali su tada mediji i da su se zbog nekih imenovanja i 'olakšavali' uvjeti koje su kandidati morali ispuniti kako bi dobili poziciju.

Ne smije se zaboraviti ni epizoda sa samim Čačićem i mjestom u Nadzornom odboru Ine. Naime, samo nekoliko mjeseci od preuzimanja vlasti, u Kukuriku koaliciji razmišljali su o kršenju vlastitog pravila da nema mjesta za ministre u nadzornim odborima te su u NO Ine htjeli postaviti Čačića i Slavka Linića.

'To nije nikakav presedan, već činjenica da država kad odluči da je negdje posebno važno da štiti svoje interese onda to i čini', objašnjavao je tada Čačić.

Međutim, nakon packe iz Bruxellesa od toga se odustalo, a Čačić objašnjavao da 'ne želi ići u NO, niti ima vremena, niti ga za to itko plaća, ima posla preko glave, niti je to predložio'.

U međuvremenu su gotovo svi Čačiću bliski ljudi, koji su mu ostali vjerni, maknuti s pozicija, no većina je HNS-ovaca ipak odlučila ostati na svojim radnim mjestima. Prema nedavnom pisanju Večernjeg lista, od 17 najvećih tvrtaka koje su u većinskom vlasništvu države ili ih država kontrolira upravama, pet ih je u rukama HNS-a, koji kroz njih kontrolira čak 19 milijardi kuna. Drugim riječima, gotovo najvrednija državna imovina i dalje je u rukama stranke koja bi, prema najnovijim anketama, jedva prešla izborni prag.