Sjeverna Koreja nije poslala Rusiji samo 11.000 vojnika, koji se mjesecima bore u Kurskoj oblasti, gdje ruska vojska pokušava izbaciti ukrajinsku sa svog teritorija, nego joj je isporučila i znatne količine dalekometne artiljerije i streljiva
Prema izvješću južnokorejskog ministarstva obrane, Sjeverna Koreja je Rusiji, uz 11.000 vojnika, poslala oko 200 komada dalekometne artiljerije i značajnu količinu streljiva, a u njemu se upozorava da bi Pjongjang u budućnosti mogao poslati još vojnika, artiljerije i streljiva.
S. Koreja zauzvrat dobiva naprednu tehnologiju
Južna Koreja već otprije smatra da njezin sjeverni susjed zauzvrat od Rusije dobiva naprednu vojnu tehnologiju, kojom bi mogao unaprijediti svoje nuklearne kapacitete (razvoj interkontinentalnih balističkih projektila i nuklearnih podmornica) i modernizirati konvencionalne snage.
Izvješće se temelji na drugom izvješću južnokorejskog savjetnika za nacionalnu sigurnost iz studenog, a koji je tada procijenio da je Sjeverna Koreja poslala u Rusiju 160 komada artiljerije, među kojima su identificirani samohodni topovi Koksan kalibra 170 milimetara nakon što su fotografirani tijekom transporta u Rusiju, piše Moscow Times.
M-1978/M-1989 Koksan je samohodni top sjevernokorejske proizvodnje, no zbog zatvorenosti te zemlje o samom oružju postoji vrlo malo provjerenih informacija, pa je većina temeljena na procjenama i pretpostavkama stručnjaka. Tako se smatra da je top postavljen na šasiju kineskog tenka Tip 59, razvijenog na osnovi sovjetskog tenka T-55.
Slaba brzina paljbe, ali velik domet
Top kalibra 170 milimetara vuče porijeklo iz sovjetske mornarice, a iako možda ima najveći domet među sličnim naoružanjem, između 45 i 60 kilometara, najveća mu je mana brzina paljbe. Naime može ispaliti samo jednu granatu svakih tri do pet minuta. Osim toga, može prevoziti do 12 granata, a ostatak streljiva mora se transportirati odvojeno.
Sjevernokorejska vojska koristi top Koksan za odvraćanje južnog susjeda od napada, odnosno za izražavanje jasne prijetnje. Naime ti su topovi raspoređeni duž demilitarizirane zone, a u njihovu je dometu i glavni južnokorejski grad Seul, udaljen tek nešto više od 50 kilometara. Nema puno podataka o borbenoj upotrebi Koksana, a jedini rat u kojem je dosad korišten je Iransko-irački, u kojem su ga, navodno dosta uspješno, upotrebljavali Iranci.