Bliži se trenutak odluke 12. svibnja, kada bi američki predsjednik Donald Trump trebao odlučiti hoće li istupiti iz međunarodnog ugovora o iranskom nuklearnom programu. Za to vrijeme tenzije rastu, a svijet strahuje od nove nuklearne krize koja bi se, ako se Sjedinjene Američke Države odluče na vojnu intervenciju u Iranu, mogla s postojećim povezanim sukobima u Siriji pretvoriti u rat širih razmjera u koji bi bili upleteni i Izrael i Rusija i europske sile
Tek rijetki poznavatelji prilika očekuju da će Donald Trump ostati pri sporazumu nakon krajnjeg roka, 12. svibnja, za kada je najavio odluku o tome. Zapravo, za pet dana SAD prema sporazumu odlučuje o produljenju suspenzije sankcija Iranu. Ako Trump propusti produljiti suspenziju sankcija, to znači da ga je SAD praktički napustio.
Ipak, Trump je poznat po svojoj nepredvidljivosti, a i sam podgrijava atmosferu neizvjesnosti izjavama poput 'nitko ne zna što ću napraviti 12. svibnja'.
vezane vijesti
Američki predsjednik, kojemu je povlačenje iz sporazuma s Iranom jedno od izbornih obećanja, čini se, odlučan je u odluci da ga poništi i teško je vjerovati da će ga neka koordinirana akcija Londona, Berlina i Pariza u posljednji čas uspjeti razuvjeriti.
Sporazumom potpisanim između Irana i šest svjetskih sila (Sjedinjenih Američkih Država, Rusije, Njemačke, Velike Britanije, Francuske i Kine) dogovoreno je da ta država obustavi svoj nuklearni program u zamjenu za smanjenje sankcija. Trump ga međutim ocjenjuje jednim od najgorih ikad sklopljenih i u siječnju je postavio ultimatum Velikoj Britaniji, Francuskoj i Njemačkoj, navodeći da se moraju usuglasiti u popravljanju onoga što SAD vidi kao 'nedostatke' tog sporazuma, a u suprotnom će odbiti produžiti smanjenje sankcija Iranu. Trump smatra da nikakve preinake ne mogu popraviti sporazum te da bi najbolje bilo pregovarati o novoj verziji.
>>> Još uvijek strahujemo od 15.500 nuklearnih projektila! Evo kako su raspodijeljeni po svijetu
Francuski predsjednik Emmanuel Macron i njemačka kancelarka Angela Merkel pokušali su uvjeriti Trumpa tijekom nedavnih posjeta Washingtonu da ne odustane od sporazuma, ali čini se da nisu uspjeli. Mnogo se očekivalo od Macrona, koji je s Trumpom uspostavio prijateljski odnos, no ni on nije uspio odobrovoljiti američkog predsjednika.
Macron je u govoru u američkom Kongresu kazao da Pariz neće napustiti nuklearni sporazum s Iranom ako umjesto njega ne bude postojalo nešto bolje. 'Što se tiče Irana, cilj je jasan: Iran nikada ne smije posjedovati nuklearno oružje. Ni sada, ni za pet godina, ni za deset godina. Nikad', naglasio je Macron prije dva tjedna tijekom posjeta SAD-u, dodavši da svi mogu surađivati u izgradnji ovog sveobuhvatnog sporazuma za cijelu regiju i njezine narode jer smatra da u dobroj mjeri odgovara na njihove brige.
I Velika Britanija, preciznije ministar vanjskih poslova Boris Johnson, pozvala je u ponedjeljak Donalda Trumpa da ne odustane od iranskog nuklearnog sporazuma, ističući da on nije savršen, ali da ne postoji bolja alternativa.
Trump, koji spomenuti sporazum naziva katastrofom, ima mnogo primjedbi. Među glavne prigovore spadaju tvrdnje da nije omogućio inspektorima Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), koji su zaduženi za nadgledanje provedbe dogovorenog, obilazak svih potencijalnih lokacija u Iranu za koje se smatra da bi mogle biti mjesto nuklearnih aktivnosti. Također smatra problematičnim to što dogovor nije obuhvatio druge iranske aktivnosti, poput programa razvoja balističkih projektila i potpore terorističkim skupinama.
Iran odbacuje svaku pomisao na to da pregovara o novom sporazumu i prijeti. Tako je predsjednik Hasan Rohani upozorio u nedjelju da će Sjedinjene Države požaliti 'kao nikad' odluče li istupiti iz međunarodnog ugovora o iranskom nuklearnom programu. S druge strane Trump ne ostaje dužan i poručuje da će 'ako ponovno ožive svoj nuklearni program, imati više problema nego što su ih imali ikad prije'.
U priču se prošlog tjedna intenzivno uključio i Izrael, država koja od potpisivanja sporazuma radi i lobira na njegovu rušenju jer Iran naoružan nuklearnim oružjem smatra prijetnjom svom opstanku.
S tim ciljem je prošlog tjedna izraelski premijer Benjamin Netanyahu održao veliku prezentaciju dokaza za to da Iran krši sporazum i da je Teheran lagao o svojim planovima o razvoju nuklearnog naoružanja. Brojni analitičari su se složili da su dokumenti koje je predstavio javnosti samo recikliranje otprije poznatih informacija, tako da se čini da mu je jedina svrha bila pritisnuti sve strane, i europske sile i SAD, da odustanu od sporazuma s Iranom.
>>> Dramatična objava izraelskog premijera: Iran je lagao o nuklearnom oružju
Kriza u slučaju ukidanja nuklearnog sporazuma mogla bi brzo eskalirati u rat jer Iran ne bi imao razloga suzdržavati se u nastojanju da napravi nuklearnu bombu, a u tom slučaju SAD bi ga nastojao spriječiti vojnim putem.
Mnogima je još uvijek u sjećanju potraga za oružjem za masovno uništenje u Iraku, koje je bilo izlika za napad na tu zemlju, a koje u konačnici nije pronađeno.
Nekadašnji predstavnici Obamine administracije također su vrlo aktivni te upozoravaju na moguće posljedice ako 12. svibnja Trump ne odluči produljiti suspenziju sankcija nad Iranom i da mu ispriku da ponovo pokrene nuklearni program.
No ono što je jasno to je da ćemo odmah nakon 12. svibnja imati nuklearnu krizu koju je proizveo Donald Trump kako bi zadovoljio svoju biračku bazu, a izvjesno je da niti Trump niti njegova administracija nemaju strategiju za ono što će uslijediti.
