Radi se o profesorici Ekonomskog fakulteta Elzi Jurun, a ona je u trosobnom gradskom stanu od 77,17 četvornih metara živjela od 1995. godine uz simboličnu najamninu od nekoliko stotina kuna. Deset godina kasnije kupila je novi peterosobni stan subvencioniranim kreditom za sveučilišne djelatnike - ironijom slučaja, i uz subvenciju Grada Splita - pa joj je otkazan postojeći ugovor te je čak podnesena sudska tužba za iseljenje.

Dodatnih sedam godina kasnije ovaj gradski stan od 77 kvadrata otkupljuje njezin sin zahvaljujući potpisima tadašnjeg gradonačelnika Željka Keruma i njegova zamjenika Jure Šundova, i to za samo 100 tisuća eura. U odnosu na ionako povoljnu procjenu vještaka, cijena je umanjena za 20 tisuća eura usprkos višekratnim pisanim upozorenjima pravnika iz splitske gradske uprave o tome da se radi o nezakonitom postupku kojim je oštećen Grad Split.

Ovaj slučaj, po svemu sudeći, bit će proslijeđen na odlučivanje policiji, Državnom odvjetništvu i USKOK-u.

Tportal je kontaktirao s tadašnjim splitskim dogradonačelnikom Jurom Šundovom i pročelnikom za gradsku imovinu Ivicom Pavićem, a oni se uglavnom slabo sjećaju detalja.

'Pretpostavljam da na dokumentima postoje parafi i potpisi više osoba, ništa nismo radili mimo gradskih službi', tvrdi Šundov.

'Ne sjećam se konkretnog slučaja, osim činjenice da je godinama ranije vladao velik pritisak jer su korisnici gradskih stanova očito tumačili da imaju stanarsko pravo, a onda i mogućnost otkupa po povlaštenoj cijeni', kazao nam je Pavić.

Ni jedan ni drugi nisu se konkretno izjasnili o dopisu koji im je u travnju 2013. godine uputila jedna od gradskih pravnica Vera Čelar, izričito zahtijevajući da se spriječi prodaja ovog (i još jednog) stana jer se radi o štetnom poslu za Grad Split. Konteksta radi, sve se to događalo mjesec dana uoči izbora na kojima će Kerum izgubiti vlast.

Dopis ove pravnice u posjedu je tportala, a iz njega je poprilično jasna metodologija kojom se u to doba jeftino dolazilo do vrijednih stanova u gradskom vlasništvu. Formalno bi, naime, bio objavljen natječaj za njihovu prodaju, na kojemu su postojeći stanari imali pravo prvokupa, pa se u praksi nitko drugi ne bi ni javio.

Dva specifična slučaja

Na taj način je početkom dvijetisućitih prodano najmanje dvadesetak gradskih kadrovskih stanova, no dva slučaja iz Kerumova doba su specifična.

'Dužna sam vas izvijestiti da je u objavljenom javnom natječaju falsificiran podatak da se stan koristi u najmu, a na temelju tako falsificiranog podatka zatražena je i procjena stana', upozorava pravnica Vera Čelar tadašnjeg splitskog dogradonačelnika Šundova i pročelnika Pavića. On je, dodaje, nezakonito i nepravilno procijenjen kao 'neuseljiv', a na osnovi toga početna cijena smanjena mu je za 30 posto.

Stan se, naime, u tom trenutku već sedam godina ilegalno koristio jer je profesorica Jurun po povlaštenim uvjetima kupila novi, peterosobni, i to u neposrednom susjedstvu. Stoga je Grad Split, po tvrdnji ove pravnice, oštećen najmanje za iznos popusta zbog 'neuseljivosti', no i cijela procedura prema njoj je bila sporna zbog uvjeta po kojima korisnici imaju pravo prvenstva, odnosno prvokupa.

Intrigantan je još jedan detalj: nakon što je profesorici Jurun otkazan ugovor o najmu, podnesena je i tužba kojom se traži njezino iseljenje iz ovog gradskog stana.

'Po nalogu pročelnika Ivice Pavića, ona je povučena iako je Grad imao sve izglede uspjeti', tvrdi gradska pravnica.

Pitali smo i Šundova i Pavića zašto se to dogodilo. Ne sjećaju se.

'Predmetnom prodajom s početnom cijenom i uvjetima navedenim u natječaju, Grad se dovodi u poziciju sklapanja štetnih ugovora za Grad, jer se izravno pogoduje sadašnjim korisnicima tih stanova, te s punim pravom kao ona koja je na vrijeme upozorila na spomenute nepravilnosti tražim da spriječite realizaciju istoga', stoji u oštrom dopisu pravnice u splitskoj gradskoj upravi.

Nitko je nije poslušao: natječaj je proveden, stan od 77 kvadrata za samo 100 tisuća eura kupio je sin profesorice Jurun, a za mjesec dana uslijedili su izbori na kojima je Kerum otišao s vlasti. Predmet je tek ovih dana, deset godina kasnije, iznova pročešljan i dokumentacija će biti proslijeđena policiji i USKOK-u.

Što kaže Jurun

Kontaktirali smo i sa samom profesoricom Jurun, koja se u svojim molbama za otkup gradskog stana pozivala na činjenicu da ima šestero djece, a uz to joj se pridružila bolesna majka, pa im kupljeni peterosobni stan nije bio dovoljan za rješavanje stambenog pitanja.

'Smatrala sam da se stambeno pitanje moje obitelji rješava s oba stana, jer oni zajedno nemaju 200 kvadrata, koliko nam je bilo potrebno', kazala je Jurun za tportal.

Ona priznaje da je u gradskim pravilnicima bilo izričito navedeno da mora vratiti stan koji je dobila na korištenje ako 'na drugi način riješi stambeno pitanje', no tvrdi da se to nije dogodilo sve dok nije nanizala dva stana: jedan subvencionirani, a drugi - kako sada stvari stoje - ispod cijene i uz vrlo dvojbenu proceduru.