Manjinska vlada jedna je od opcija koje se spominju u mogućem raspletu političke krize u koju je Hrvatska zapala nakon što je premijer otpustio trojicu Mostovih ministara iz Vlade i praktički razvrgnuo koaliciju s tom strankom. Kakav je to model i kako funkcionira drugdje u europskoj politici?
Hrvatska se u svojoj kratkoj povijesti vladavine parlamentarne demokracije još nije suočila sa situacijom da zemljom upravlja manjinska vlada, a poznajući hrvatsku političku kulturu - teško da i hoće uskoro. Recimo da je vlada Zorana Milanovića pri kraju mandata izgubila većinu u parlamentu, ali samim tim činom Vlada nije postala manjinska.
Prema definiciji Hrvatske enciklopedije, vlada može biti manjinska kad je čine političke stranke koje imaju manjinu parlamentarnih mandata. U tom slučaju vlada ovisi o potpori stranaka koje su potpisale koalicijski sporazum, ali nemaju svoje predstavnike u njoj. Takva se vlada obično formira kako bi se izbjeglo ponavljanje izbora, a znatno je nestabilnija od većinske jer ovisi o hirovima stranaka koje ne formiraju većinu i koje ju u svakom trenutku mogu srušiti. Manjinske vlada zahtijeva iznimnu sposobnost dogovaranja i pregovaranja onih koji je vode.
vezane vijesti
Manjinske vlade nisu novost u europskoj politici, posebno u skandinavskim zemljama.
U Danskoj su, primjerice, manjinske vlade do te mjere uobičajene da se teško prisjetiti kad je zemljom upravljala većinska vlada. Trenutno je na vlasti manjinska koalicija danske konzervativno-liberalne stranke Venstre, libertarijanske Liberalne alijanse i Konzervativne narodne stranke. Koalicija ovisi o parlamentarnoj potpori ekstremno desne Danske narodne stranke.
Recimo i da je nizozemski premijer Marc Rutte svoju drugu vladu vodio kao manjinsku. Formirali su je njegova konzervativno-liberalna Stranka za slobodu i demokraciju (VVD) i Kršćanski demokrati, s podrškom Stanke za slobodu (PVV) poznatog ksenofobnog političara Geerta Wildersa. Naposljetku je Wilders povukao svoju potporu i izazvao prijevremene izbore, poslije kojih je Rutte formirao većinsku vladu sa socijaldemokratima.
Manjinska vlada socijaldemokratskog premijera Stefana Lofvena i zelenih trenutno vlada Švedskom. Riječ je jednoj od manjinskih vlada s najmanjom podrškom u parlamentu. Loftven vlada Švedskom iako kontrolira tek 138 od 349 zastupnika u parlamentu, vladajući tako od listopada 2014. godine.
Dugu političku pat-poziciju i Španjolci su riješili formiranjem manjinske vlade.
