Rajoya je podržalo 170 zastupnika u parlamentu s 350 mjesta. Protiv je bilo 111 zastupnika a njih 68 se suzdržalo od glasovanja.

U subotu je 61-godišnjem Rajoyu trebala obična većina da ostane premijer, odnosno više ruku za nego protiv bez obzira koliko zastupnika glasovalo. Prije dva dana nije dobio natpolovičnu podršku od 176 zastupnika.

Mandat mu je pripao jer se najveća oporbena stranka lijevog centra Španjolska socijalistička radnička stranka (PSOE) suzdržala od glasovanja.

'To smo učinili kako bi smo izbjegli treće izbore i kako bi institucije nastavile funkcionirati', rekao je glasnogovornik stranke u parlamentu Antonio Hernando. 'Vas izbor gospodine Rajoy nije dobar no lošije je ponavljanje izbora'.

U ponedjeljak istječe rok za formiranje vlade a da u subotu Rajoy nije reizabran Španjolci bi u prosincu izasli na treće izbore u godinu dana.

Rajoya, na vlasti od 2011., podržala je njegova Narodna stranka, stranka centra Građani i mala regionalna stranka s otočja Kanari.

Stranke ljevice optužile su PSOE za izdaju, a vođa treće stranke po broju zastupnika Podemos, Pablo Iglesias, rekao je kako će mandat Narodne stranke biti 'kratak ali bolan'.

Lider četveroplasirane stranke Građani, Albert Rivera, istaknuo je pak da je potpora manjinskoj vladi prilika za suradnju i sporazume na dobrobit Španjolske te prilika za kontroliranje vlasti.

Mediteranska zemlja je 315 dana bila bez nove vlade jer se četiri vodeće stranke nisu mogle dogovoriti o koaliciji. Na izborima u prosincu, pa ponovljenima u lipnju, pobijedila je Narodna stranka no nije uspjela dobiti dovoljno zastupnika za samostalno formiranje vlade. Rajoy prije dva mjeseca nije dobio dovoljnu potporu u parlamentu, kao ni i cetvrtak kada je PSOE rekao 'ne'.

'Vladat cemo kao manjinska vlada, kakvu nikada u povijesti Spanjolska nije imala, no uz dijalog i odgovornost', rekao je Rafael Hernando, glasnogovornik Narodne stranke u parlamentu. 'Dobili smo veću potporu na izborima u lipnju nego u prosincu jer su prepoznate reforme koje smo proveli nakon dolaska na vlast tijekom gospodarske krize'.

U PSOE-u koji je oba puta na izborima zabilježio najgori rezultat u svojoj povijesti došlo je do raskola prošli mjesec nakon opet slabih rezultata na regionalnim izborima u sjevernim pokrajinama Galiciji i Baskiji. Predsjednik stranke Pedro Sánchez, na toj funkciji od 2014., odstupio je nakon gubitka podrške glavnog tijela stranke.

To tijelo je donijelo odluku o suzdržavanju od glasovanja što je Rajoyu omogućilo stvaranje manjinske vlade. Odluka je objašnjena sprečavanjem trećih izbora u godinu dana no isto tako strahom PSOE-a od mogućeg novog poraza na eventualnim izborima u prosincu.

Narodna stranka bi tada mozda dobila apsolutnu većinu, umjesto sada manjinsku vladu, a Podemos prijeti preuzimanjem drugog mjesta čime bi PSOE pao na treće, prvi put u povijesti, procjenjuju neki u stranci. Dio zastupnika PSOE-a protivio se pak suzdržavanju od glasovanja, uključujuci Sáncheza.

Pedro Sánchez je ranije u subotu, sa suzama u očima, dao ostavku na mjesto u parlamentu kako ne bi morao glasovati protiv stranke ili protiv svog uvjerenja. On se tako nije pojavio prilikom glasovanja dok je 16 njegovih istomisljenika glasovalo protiv vlade Narodne stranke 'kako ne bi iznevjerili ono što su obećali biračima'.

Sánchez se prethodnih mjeseci zalagao za pokusaj formiranja lijeve koalicije s Podemosom i Ujedinjenom ljevicom, koji podrzavaju organiziranje referenduma o nezavisnosti u pokrajinama Kataloniji i Baskiji, te separatističkim strankama tih regija. Takvoj koaliciji protivio se drugi dio PSOE-a.

Španjolsko gospodarstvo raste po stopi od oko 3 posto, što je jedna od najviših stopa u eurozoni, no stopa nezaposlenosti druga je po visini u EU odmah nakon Grčke.

U četvrtak je španjolski statisticki ured objavio podatak prema kojem je stopa nezaposlenosti od srpnja do rujna pala na 18,91 posto zahvaljujući turizmu, što je prvi put u posljednjih šest godina da je nezaposlenost ispod 20 posto.

PSOE i Narodna stranka mijenjaju se na vlasti u posljednja četiri desetljeća no pod utjecajem gospodarske krize, nezaposlenosti i korupcije novostvorene stranke Podemos i Građani raspršile su glasove birača i mjesta u parlamentu.