‘Dobro bi bilo da saborski Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina razmotri to pitanje i zaključi je su li se stekli uvjeti za uvođenje ćirilice u Vukovar’, predlaže Vesna Škare Ožbolt, dugogodišnja hrvatska političarka koja je kao predsjednica Nacionalnog odbora za uspostavu povjerenja i normalizaciju sudjelovala u projektu mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske.

U tom kontekstu, navela je da je nakon mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja svim manjinskim pripadnicima s tog područja, a i drugima, odobravan prigovor savjesti, odnosno pravo da ne služe vojni rok u Hrvatskoj vojsci, a upravo zbog specifičnosti odnosa u hrvatskom Podunavlju, djeca pripadnika srpske manjine nisu 10 godina u tamošnjim školama učili hrvatsku povijest.

‘Ključno je dobiti odgovor na pitanje je su li se stekli uvjeti za dvojezičnost u Vukovaru’, smatra Škare-Ožbolt i dodaje da Statut grada Vukovara omogućava izuzimanje, što znači da se od dvojezičnih napisa mogu izuzimati ulice, institucije itd.

Inače, u djelokrugu rada saborskog Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina su i poslovi utvrđivanja i praćenja provođenja politike, a u postupku donošenja zakona i drugih propisa ima prava i dužnosti matičnog radnog tijela u područjima koja se odnose na načelna pitanja, prijedloge i mišljenja u vezi s ostvarivanjem odredbi Ustava RH o ljudskim pravima i temeljnim slobodama, ostvarivanje i zaštitu ljudskih prava i sloboda, ostvarivanje prava nacionalnih manjina utvrđenih Ustavom Republike Hrvatske i zakonima, i predlaganje mjera za ostvarivanje tih prava.