Nakon četverodnevne rasprave prijedlog je odbačen tijesnom većinom - sa 128 glasova, od 214 nazočnih zastupnika u parlamentu s 250 mjesta.

Izmjene zakona udruženo je predložilo 86 zastupnika i lijeve i desne oporbe koja se po prvi puta ujedinila u protivljenju projektu međunarodne rudarske korporacije Rio Tinto o rudarenju litija u razvijenom poljoprivrednom području Jadra na zapadu Srbije. Za projekt je zainteresirana Europska unija, napose Njemačka, uz otvorenu potporu pojedinih američkih dužnosnika.

Srbija je 19. srpnja, na Samitu o strateškim sirovinama u Beogradu, s EU-om potpisala Memorandum o razumijevanju o strateškom partnerstvu o održivim sirovinama, lancima proizvodnje baterija i električnim vozilima. Dodatni politički značaj dali su svojom nazočnošću njemački kancelar Olaf Scholz i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić. To je promptno potaknulo oporbu i ekološke aktiviste u namjeri da se, pod parolom "Nećete kopati", suprotstave projektu, upozoravajući da sobom nosi izravnu, dugoročnu i nepopravljivu štetu desecima tisuća lokalnog poljoprivrednog stanovništva, te okolišu - vodi, zemlji, zraku, a neizravno vodotocima u slivu rijeka Drine i Save.

Široku frontu protiv projekta rudarenja litija već dulje od dvije godine čine tisuće ekoloških aktivista, građanskih udruga i pokreta, uz potporu oporbe s obje strane političkog spektra. Masovni prosvjedi, koji su na ulice izveli stotine tisuća ljudi, prije dvije godine primorali su srbijansku vladu da ga zaustavi.

Na projekt Jadar stavljena je točka, rekla je tada premijerka Ana Brnabić, danas predsjednica Skupštine, koja je u skupštinskoj raspravi oštro osporavala argumente oporbe protiv rudarenja.

Zastupnici oporbe podigli su papire s natpisom "Nećete kopati", a s jednim takvim natpisom došao je zastupnik Aleksandar Jovanović Ćuta iz Ekološkog ustanka pred Brnabić.

Brnabić na to nije najsmirenije reagirala te je Ćuti iščupala papir uz riječi "mrš, bre", a čini se da je potom jedva zvučno promrmljala i "u pi*ku materinu".

Nova vlada je, poslije izbora u prosincu prošle godine, projekat Jadar ponovno vratila u život optužujući oporbu da ga je "ispolitizirala", istodobno tvrdeći da rudnik neće biti otvoren dok studija izvedivosti ne pokaže je li opasan po okoliš i zdravlje ljudi.

Nasuprot obećanjima vlade o transparentnom procesu protivnici projekta i sve glasniji dio stručne javnosti ističu da su vladajući s Rio Tintom u "duboko koruptivnom" odnosu i njegovi "promotori", te da krše Ustav i niz zakona - o planiranju i izgradnji, poljoprivrednom zemljištu i šumama, zaštiti životne sredine.

"Borba neće prestati", prve su poruke poslije sjednice parlamenta čiji ishod ekološki aktivisti ne vide kao poraz, već poticaj za sljedeće akcije.

Odbacivanje izmjena zakona podudarilo se s današnjim posjetom Srbiji američkog podsekretara za ekonomski rast, energetiku i okoliš Josea Fernandeza, koji je poručio da će projekat Jadar donijeti prednosti Srbiji i zemljama koje se suočavaju s globalnim klimatskim promjenama dodavši da se moraju poštivati visoki standardi zaštite životne sredine.

Prema podacima koje je ranije objavila agencija Reuters, projekt Jadar u zapadnoj Srbiji, vrijedan oko 2,4 milijarde dolara, mogao bi pokriti čak 90 posto trenutnih potreba Europe za litijem, čime bi kompanija Rio Tinto postala vodeći proizvođač litija.

Srpski ministar Siniša Mali pak tvrdi da bi s 10 do 12 milijardi litij pridonio rastu BDP-a Srbije od 16 posto.

U studiji koju je ovih dana objavila skupina srbijanskih ekonomista i gospodarstvenika, navodi se, međutim, da bi, uz predviđenu i vrlo skromnu rudnu rentu, taj prihod u desetljećima donio 2,6 eura po glavi stanovnika. Rio Tinto to niječe, navodeći da bi Srbija samo na ime poreza i rudne rente prihodovala više od 180 milijuna eura godišnje, što je oko jedan posto prihoda trenutnog državnog proračuna Srbije.