Slavonsko-baranjske i srpske nevladine organizacije i općine posljednjih mjeseci redovno priređuju međusobne posjete na kojima građani saznaju kako prekogranično surađivati u gospodarskim, kulturnim i socijalnim projektima. Dvanaest gradova i općina, po šest s obje strane Dunava, organiziraju 'Na kavu sa susjedom', druženja iz kojih su već počele proizlaziti suradnje, inicijative i projekti, kojima traže financiranje iz europskih fondova
Jedan od takvih projekata dogovoren je na nedavnoj 'kavi sa susjedom' u Nijemcima gdje je nastala suradnja s nekoliko općina u Vojvodini. Kako objašnjava Miljenko Turniški, voditelj projekta i Agencije lokalne demokracije iz Osijeka, uočeno je da općine u Slavoniji i Vojvodini imaju prilike ostvariti projekte uz pomoć Europske unije, ali da se aktivni pojedinci nedovoljno poznaju, drugačija je administrativno-teritorijalna organizacija, a da lokalne priče znaju biti vrlo korisne za doživljaj iz prve ruke.
'Nakon cijelog niza kava po gradovima mi sada znamo da je toj i toj udruzi važna, na primjer, proizvodnja aronije ili pitanje socijalne inkluzije. Onda razmišljamo, aha, neka organizacija u Hrvatskoj ili Srbiji, baš dobro se bavi time, pa ih povezujemo. Netko organizira ekološke radionice, a netko nikada nije na njima sudjelovao, a zanima ga, pa je i to prilika za suradnju. I sad kada se raspiše sljedeći IPA natječaj puno je lakše pronaći partnera', objašnjava Turniški svrhu ovoga projekta.
Otprilike 40 do 70 ljudi sudjeluje na tim kavama kamo putuju zajedno autobusima i automobilima, a tijekom projekta popit će dvanaest kava sa susjedima.
Ljubitelje kave i suradnje impresionirala je priča u Inđiji, gdje se posljednjih godina događa poduzetnički i ekonomski procvat pa je u poduzetničku zonu uložilo 50 inozemnih tvrtaka iz Njemačke, Austrije, Slovenije, Italije, Indije i još nekih zemalja. Turniški kaže da u Inđiji nema nezaposlenih inženjera, posebno elektrotehnike i informatike, stopa nezaposlenosti je 10 posto. Lokalna uprava modernizirana je i informatizirana da se smanji mogućnost korupcije, što je omogućilo dolazak stranih ulagača.
'Jako su informatizirali lokalnu upravu i tako smanjili korupciju, odnosno potrebu odlaska građana na šaltere po dokumente. Pravila su jasna, nema pretjeranog i dugačkog administriranja, procedure su brze. Tako da je Inđija uspjela napraviti poduzetničku zona kakvu je teško vidjeti uopće na ovim prostorima', rekao je Turniški.
U Apatinu je bilo lijepo vidjeti romsko naselje među najuređenijima u svijetu. Ceste, vodovod, struja, plin, ambulanta, škola u kojoj poučavaju učitelji Romi, sve što inače ne vidimo u takozvanim 'romskim naseljima' u Apatinu je napravila lokalna uprava za oko dvije tisuće ljudi koji žive u tom uređenom naselju. U Apatinu se gradi jedan od najvećih akvaparkova i wellness centara u regiji, kao javna investicija u sklopu Banje Junaković. Grad pokriva osnovne troškove pokopa umrlih, a za rođeno dijete poklanja 500 eura.
Kada su nedavno bili u Belom Manastiru, gradska vlast pohvalila se da radi na razvoju baranjskog turizma i otvaranju širokopojasnog i brzog interneta, što je također sve važnije prilikom otvaranja tvrtke u nekom kraju. Vukovar je pokazao svoju sjajnu knjižnicu u kojoj prevladava interaktivan pristup u radu s korisnicima, jer se pored posuđivanja knjiga u knjižnici zbivaju radionice, predavanja, projekcije, izložbe kao u nekom multimedijalnom prostoru.
'Za regionalnu suradnju važna je i Luka Vukovar, koja bi bila pogodna za razvoj riječnog nautičkog turizma po uzoru na njemački Ulm. Također, treba znati da je Apatin izgradio suvremenu luku za riječne turiste sa 140 kabina za ribiče. Sve su iznajmljene. Stranci u njima ostave opremu, vežu čamce, a u blizini unajmljuju apartmane i goste se u restoranu', kaže Turniški.
Neke ideje za projekte na tim sastancima nikli su za suradnju Vukovara s Rumom, Starim Jankovcima i Starom Pazovom. Uskoro slijedi novi IPA natječaj za prekograničnu suradnju između Hrvatske i Srbije gdje se mogu prijaviti za nova financiranja.
'Kada pripremamo projekte, moramo znati tko ih osmišljava, tko ih piše u nekoj općini, Staroj Pazovi na primjer, i tko provodi. Na tome se inače izgubi puno vremena, ali mi sada dobro poznajemo teren pa ćemo ubrzati dogovaranje za ubuduće. Vidjeli smo i da u Vojvodini općine obuhvaćaju puno veće površine i stanovništvo nego kod nas pa je rješenje okupljanje više naših općina u 'lokalne akcijske grupe', LAG-ove, koji mogu biti ravnopravni partneri na natječajima', objašnjava Turniški.
Uključeno je šest gradova i općina s hrvatske i srpske strane – Subotica, Apatin, Bač, Stara Pazova, Ruma, Inđija, Nijemci, Drenovci, Stari Jankovci, Erdut, Beli Manastir i Vukovar. Prije kava organizirana su predavanja od kojih su do sada bila o Zajedničkoj poljoprivrednoj politici, regionalnoj i socijalnoj politici EU-a, Europi 20-20-20, o sljedećem proračunskom razdoblju i slično. Sve općine su jednom domaćini, kada im ostale dolaze u goste sa svojim predstavnicima iz udruga, obiteljskih gospodarstava, lokalnih institucija i medija.
Pravi naziv projekta 'sa susjedom na kavu' je 'Podrška umrežavanju i europskoj suradnji gradova i općina', a provode ga zajednički Agencija lokalne demokracije iz Osijeka i Centar lokalne demokracije iz Subotice. Pored gradova i općina u projektu još sudjeluju Hrvatski institut za lokalnu samoupravu i Evanđeoski teološki fakultet, a u Srbiji Asocijacija agencija lokalne demokracije iz Francuske i Otvoreni univerzitet Subotica. Projekt financira Europska unija iz fonda IPA od rujna 2012. do travnja 2014. godine.
