Petnaest godina nakon gašenja stare, u Zagrebu je u srijedu svečano otvorena nova sljemenska žičara, a od danas otvorena je i za građane. Proteklih godina bila je izvor brojnih prijepora i kaznenih prijava te su se oko nje lomila koplja, što zbog veličine, što zbog cijene. Ono u što nema sumnje jest da je modernija od prethodne, kapacitetom tri puta veća od stare, ali i da je spomenik prošlom trulom upravljanju gradom
Bilo je ljeto, preciznije 27. srpnja 1963. godine, slavio se tadašnji Dan ustanka naroda Hrvatske, a u Zagrebu je u rad puštena žičara Sljeme.
Imala je 88 kabina napravljenih u mariborskoj Metalni, koje su mogle prevoziti do 450 osoba na sat, a vožnja cijelom trasom trajala je 23 minute.
Žičara, u čijoj su gradnji godinu dana sudjelovali omladinci i radnici poduzeća Udarnik, vozila je 44 godine, a onda je u ljeto 2007., kako je objašnjeno, zbog kvara motora, neisplativosti popravka te zbog nezadovoljavanja novih sigurnosnih standarda prestala s radom.
Gotovo petnaest godina od njena gašenja i nešto manje od 59 godina nakon puštanja u pogon podno Medvednice svečano je jučer s radom počela nova žičara, a od danas je otvorena i za građane.
Ironija sudbine htjela je, kako je to rekao zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević, da je otvori on, jedan od njenih najvećih kritičara, što zbog cijene, što zbog predimenzioniranosti, ali i sumnje da je služila za izvlačenje novca.
Nova žičara bila je opsesija pokojnog Milana Bandića, a iza nje je građanima ostao ogroman financijski uteg i spomenik na vladavinu megalomanije i netransparentnost njegove gradske uprave, ali i HDZ-a kao partnera koji mu je osiguravao većinu u Skupštini Grada. Je li bilo i korupcije, trebale bi utvrditi službe koje su zaprimile prijave vezane uz nju.
Više od desetljeća trajala su obećanja o gradnji nove žičare, sa svakim od njih i cijena je rasla, mijenjala se trasa, dodana je međustanica na Brestovcu, pa je od početnih 147 došla do toga da se za nju krreditno zaduži za 537 milijuna kuna što nije konačan trošak.
Govorilo se da će se financirati s 40 milijuna eura iz fondova EU-a jer je novac cijelo desetljeće bio velik problem. I onda se stvar presjekla te se 2017. krenulo u projekt nove žičare, kasnije će se ispostaviti bez ikakve računice o isplativosti, ali i bez zatvorene financijske konstrukcije. Na kraju je sve financirano iz gradskog proračuna.
Gdje je sve zapinjalo?
Napravljen je projekt, krenulo se s rušenjem stupova stare žičare, odabran je izvođač radova GIP Pionir, a svečanost potpisivanja ugovora u siječnju 2019. mogla bi u budućnosti poslužiti kao kakva scena u crnoj komediji: nasmijani Bandić u kaputu i namrgođeni vlasnik Pionira Ranko Predović u 'vijetnamci', koji je izgledao kao da mu netko drži pištolj iza leđa, za dva stola prekrivena stolnjakom na parkiralištu podno Medvednice.
Ta slika možda najbolje oslikava ono što se prije i poslije događalo oko žičare.
Jedanaest mjeseci nakon potpisivanja ugovora u zagrebačkoj Skupštini odobreno je da se žičara 'uvali' ZET-u, odnosno da se on kreditno zaduži na za 537 milijuna kuna uz kamatu od 2,75 posto. Banke su ponudile dvije varijante otplate. Redovnu od 15 godina ii ubrzanu od 11 godina. Prema prvoj varijanti za kamate je trebalo izdvojiti 124,3 milijuna kuna a u drugoj 112,3. Tu su i bankarske naknade i niz drugih troškova koji nisu bili gradnja i opremanje žičare poput rekonstrukcije dijela Gračanske cete s parkiralištem, pa se konačni iznos penje na više od 650 milijuna kuna.
I kada se činilo da će nakon toga sve uploviti u mirnije vode, isplivao je na površinu sedmosatni video na YouTubeu, u kojem se detaljno upozoravalo na moguće malverzacije prilikom izgradnje. Insajderski materijal danima je plijenio pažnju medija i sve je upućivalo na na obračun zaposlenika grada.
Iz gradske uprave navode iz filma su demantirali iako puno toga nije objašnjeno, kao ni tko je donosio odluke da se praktički preko noći udvostruče gabariti Donje postaje, koja danas ima dvije podzemne i četiri nadzemne etaže i izgleda kao šaka u oko u prostoru u kojem se nalazi, ali i brojna druga pitanja, poput međupostaje na Brestovcu, Kutne građevine...
Zbog nereda oko žičare današnji gradonačelnik, a tada oporbeni zastupnik Tomašević podnio je kaznenu prijavu protiv Bandića, a u siječnju ove godine prijavu DORH-u podnio je skupštinski zastupnik Renato Petek (SDP). U njoj je, kako je naveo, pobrojao sve koji su bili odgovorni i sudjelovali u njenom planiranju i izgradnji.
Kada je žičara konačno završena i najavljeno je njeno svečano otvaranje početkom 2021. godine zapelo je na buci. Problem je bio u pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke koji žičaru nije definirao kao prometnu infrastrukturu. No unatoč dobivenoj dozvoli, grad je najavio novo ulaganje od 1,7 milijuna kuna kako bi se buka dodatno umanjila. Pravilnik je na kraju promijenjen koncem prosinca prošle i žičara je na koncu dobila sve potrebne dozvole.
Nova žičara duga je 5.017 metara, većinom prati trasu stare žičare uz produljenje od 130 metara u gornjem i 850 metra donjem dijelu. Ima 84 kabine s po deset sjedećih mjesta. U jednom satu će se moći prevesti 1500 putnika, a vožnja će do gornje postaje trajati 16 minuta.
Cjenik u promo razdoblju i nakon njega
U prvom, promotivnom razdoblju, određene su akcijske cijene za sve kategorije građana. Za odrasle osobe jednosmjerna vožnja koštat će 30 kuna, a povratna karta 50. Za mlade (između 15 i 24 godine) te za osobe starije od 65 godina cijena za jedan smjer bit će 20 kuna, a povratna karta 30 kuna. Za djecu do 14 godina, kao i za osobe s invaliditetom koje ostvaruju pravo na besplatan pokaz ZET-a, žičara će biti besplatna. Nakon promotivnog razdoblja slijedi cjenik za tri kategorije građana.
U prvoj kategoriji su oni koji imaju mjesečni ili godišnji pokaz ZET-a, a za njih će vrijediti cijene iz promotivnog razdoblja.
U drugoj kategoriji su građani Zagreba, odnosno osobe koje u Zagrebu plaćaju porez i prirez - za odrasle osobe jedan smjer koštat će 40 kuna, a povratna karta 70 kuna. Mladima i starijima cijena jednosmjerne karte iznosit će 25, a povratne 40, dok će za djecu do 14 godina i osobe s invaliditetom biti besplatna.
Za treću kategoriju predviđene su najviše cijene karata, a to su svi oni koji nemaju mjesečni pokaz niti plaćaju prirez u Zagrebu. Odrasle osobe platit će 75 kuna za jedan smjer i 125 kuna za povratnu kartu, za mlade i starije cijena će biti 50 kuna za jedan, odnosno 75 kuna za dva smjera, a za djecu i invalide 20, odnosno 30 kuna.
Svi koji neće htjeti voziti se žičarom i dalje će moći ići pješice ili autom, a ako se odlučite bickl prevesti on u promotivnom razboblju neće moći u žičaru, ali će još uvijek moći na autobus.