Europska komisija nema nijedan službeni mehanizam – osim političkog pritiska – kojim bi natjerala Sloveniju da ratificira hrvatski ugovor, pa bi u teoriji, napominje Večernji list, to značilo da Slovenija može zavlačiti Hrvatsku koliko god bude htjela.

Politički pritisak mogao bi djelovati samo ako Slovenija ne odluči raspisati referendum o ratifikaciji. Učini li to, a građani se izjasne da su protiv ratifikacije, apsolutno nema načina da se ide preko odluke građana. Odluče li zaustaviti ratifikaciju, sve na hrvatskom putu u EU bit će zaustavljeno. Pravila su jasna, podsjeća Večernji list, jer nije gotovo dok i posljednja od 27 država članica ne ratificira i položi instrumente ratifikacije u Rim.

Novi referendum u Sloveniji mogao bi biti organiziran tek za godinu dana, a do tada Hrvatska ostaje zemlja pristupnica i s istim statusom koji ima i sada. Hrvatski promatrači i dalje bi sjedili u tijelima Unije, no Hrvatska ne bi dobila novac iz fondova EU-a, već bi nastavila koristiti znatno skromniji pristupni fond IPA.

Probije li neka država rok za ratifikaciju i učini to nakon 30. lipnja, Ugovor o pristupanju može stupiti na snagu, a Hrvatska postati članica u kolovozu bez dodatne procedure.

Večernji list ukazuje kako se do sada u procesu ratifikacije jedino Slovenija profilirala kao problematična država - i zbog problema koji postoje oko formiranja šire koalicijske većine i mogućih prijevremenih izbora, ali i rješavanja problema Ljubljanske banke za koji se procjenjuje da bi u parlamentu ionako teško mogao dobiti dvotrećinsku većinu potrebnu za ratifikaciju.

Ipak, diplomati bliski Bruxellesu ne gledaju sve tako crno.