Diljem svijeta, pa tako i u državama Europske unije, zemljama članicama je teško osigurati radna mjesta za svoje građane. Sve veća nezaposlenost među mladima ono je što najviše zabrinjava. No čak i u sektoru zaposlenih sretnika što imaju posao, struktura zaposlenosti varira diljem kontinenta. Koristeći podatke iz Eurostata, službenog tijela EU koji se bavi statistikom, The Economist donosi podatke za svaku od 27 zemalja članica EU zajedno s Norveškom
Bivše komunističke zemlje koje su pristupile EU nakon 2004. imaju vodstvo u industrijskom paketu, a radne snage u bogatijim, sjevernim državama prevlast imaju u uslužnim djelatnostima. Rumunjska i Bugarska, dvije najsiromašnije i najnovije članice EU, drže vrh u poljoprivredi.
Podaci se odnose na 2009, a po njima najviše zaposlenih u industrijskom sektoru Češka drži prvo mjesto, s oko 37 posto ukupno zaposlenih, slijede je Slovenija s oko 32 posto, zatim Slovačka s jednakim postotkom te Poljska i rumunjska s oko 31 posto.
Zadnja tri mjesta osigurale su si Grčka, sa 18 posto ukupno zaposlenih, zatim Nizozemska i Velika Britanija s oko 16 posto.
U poljoprivrednom sektoru vodi Rumunjska, s oko 29 posto zaposlenih, zatim Bugarska s oko 20 posto, Poljska s oko 14 posto, Grčka s oko 11 posto, pa Portugal s nešto više od 10 posto. Belgija, Velika Britanija i Luksemburg nalaze se na dnu, zapošljavajući u ovom sektoru između jedan i dva posto ukupno zaposlenih.
U uslužnim djelatnostima prednjači Velika Britanija s nešto više od 80 posto, zatim Nizozemska sa 80 posto, Belgija sa 78 posto, pa Luksemburg i Francuska sa 76 posto. Na dnu ljestvice po zaposlenju u ovom sektoru nalaze se Poljska sa 54 posto, Belgija sa 51 posto i Rumunjska sa 39 posto.
