Naravno, to ne znači da bi u konačnici odustali od zahtjeva za priznanjem arbitražne presude o granici koju Hrvatska ne priznaje jer je smatra kontaminiranom. Postoje i mišljenja da Slovenija na ovaj način pritišće Europsku uniju da stane u potpunosti na njenu stranu nakon što je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker više puta izjavio da je riječ o bilateralnom pitanju.

Govoreći o tužbi protiv Hrvatske, Erjavec je kazao da je u pripremi pisma za Europsku komisiju, s pravnim elementima tužbe protiv Hrvatske zbog nepoštivanja arbitražne presude, ministarstvo koje vodi surađivalo s francuskim odvjetnikom Alainom Pelletom, koji je Sloveniju i ranije zastupao u arbitražnom procesu. Iako tužbu protiv Hrvatske podiže slovenska vlada, ministar Erjavec prednjači u želji za obračunom. Analitičari smatraju da nacionalističkom retorikom na račun Hrvatske želi nabildati rejting svoje Demokratske stranke umirovljenika (DeSUS) uoči skorih parlamentarnih izbora.

'Sud Europske unije u Luksemburgu nadležan je za nekoliko kategorija pitanja o kojima odlučuje. Jedna se odnosi na sporove među državama Europske unije, ali samo koji su vezani uz pitanja europskog prava, odnosno prava Europske unije', kaže nam Vuletić.

Eventualno, objašnjava, postoji mogućnost kada bi države članice dogovorile nadležnost Suda Europske unije da odlučuje o nekom drugom pitanju, nešto poput arbitražne klauzule, da prihvati takav zahtjev. Međutim razvidno je da Hrvatska ne pokazuje interes za takvim rješenjem.

>>> Erjavec: Sve je spremno za slanje pisma Komisiji i najavljenu tužbu protiv RH

Rješavanje graničnog pitanja, odnosno dogovor da će dvije zemlje taj problem riješiti na ad hoc arbitražnom sudu, bio je uvjet Slovenije prilikom hrvatskog pristupanja Europskoj uniji i kao takav dijelom je hrvatskog Sporazuma o pristupanju Europskoj uniji. I to je argument koji Slovenija koristi u ovom postupku u kojem nas tuže Europskoj uniji.

Stručnjak za pravo EU-a kaže nam da svaki postupak spora između dviju članica zahtijeva mišljenje Europske komisije koja sudjeluje u postupku. I takvo mišljenje o opravdanosti zahtjeva će izraditi pravna služba Europske komisije nakon što stigne slovenski zahtjev.

'Naravno, prilično je snažno hrvatsko stajalište da to nije pitanje prava Europske unije, nego međunarodnog javnog prava i da Sud Europske unije u Luksemburgu nije nadležan za uređenje tog pitanja. Ali moguće je, naravno, i drugačije tumačenje s obzirom na slovenske argumente', poručuje Vuletić.

Vuletić smatra da Arbitražni sporazum jest u Sporazumu Hrvatske o pristupanju Europskoj uniji i moglo bi se ekstenzivnom interpretacijom doći do zaključka da čini širi dio prava Europske unije jer je i Sporazum o pristupanju članica dio prava Europske unije. Međutim, naglašava Vuletić, na koncu je o tome što je od te dvije interpretacije točno ovlašten reći jedino Sud Europske unije i nitko drugi.

>>> Cerar traži političku potporu u parlamentu za tužbu protiv Hrvatske

U cijeloj priči sve se svodi na pitanje nadležnosti, za koju Hrvatska ima snažne argumente da je pobije, ali i Slovenija ima svoje argumente. Ako Slovenija pokrene postupak, Sud će morati donijeti odluku i neće se moći izuzeti. 'Moje je stajalište da je to pitanje, formalno i usko, međunarodnog javnog prava i da tu europsko pravo ne bi trebalo imati utjecaj', kaže nam Vuletić.

Međutim što ako Sud odbije slovenski zahtjev?

U smislu europskog prava slovenski pritisak oko arbitraže pao bi u vodu, ali ne znači da bi odustali od zahtjeva za priznavanjem arbitražne odluke. Ako bi sud išao na ruku Sloveniji, onda bi se Hrvatska našla u ozbiljnim problemima.

Spomenimo i da je moguće da se cijeli proces uopće ne pokrene jer u javnosti kolaju priče da su dvije zemlje vrlo blizu dogovora o razgraničenju.