Na pitanje razmišljaju li zbog događaja u Grčkoj i Španjolskoj o podizanju svog novca iz banaka, 71,4 posto odgovorilo ih je niječno, a 26,7 posto potvrdno, u telefonskoj anketi koju je krajem prošlog tjedna proveo na 450 ispitanika, a u ponedjeljak objavio vodeći slovenski dnevni list.

Što se tiče povjerenja štediša u domaće, slovenske banke, 25,4 posto u njih ima povjerenje, a 30,4 posto ne. S druge strane, povjerenje Slovenaca u euro kao zajedničku europsku valutu, koju su i sami prihvatili 2007. godine, i dalje je prilično visoko, pokazuje ispitivanje. Tako 47 posto ispitanika unatoč krizi u eurozoni vjeruje da su uštede u eurima sigurne, a 17,2 posto ne, dok se ostali nisu izjasnili.

Makroekonomist Jože Mencinger izjavio je za Delo da su takvi odgovori ispitanika očekivani. 'Povjerenje u slovenski bankarski sustav još uvijek je visoko iako ga narušavaju stalne rasprave o grčkoj dužničkoj krizi i dokapitalizaciji Nove Ljubljanske banke (NLB)', rekao je Mencinger.

On tvrdi da je razumljivo to što Slovenci više vjeruju u euro nego u domaće banke te ne očekuje podizanje ušteda jer se euro unatoč krizi u nekim državama eurozone još uvijek percipira kao jaka valuta.

Uz to, dodaje Mencinger, budući da se radi o zajedničkoj valuti koja se koristi u velikom broju država, smanjena je opasnost da štediše podižu svoje depozite i pretvaraju u neku drugu valutu, kako se to događalo kad je Slovenija imala svoju nacionalnu valutu tolar, a dio ljudi štedio u njemačkim markama ili nekoj drugoj valuti koju su držali sigurnijom.