Slovenija 1. srpnja po drugi put preuzima predsjedanje Vijećem EU-a, no njezin bi premijer Janez Janša mogao u novoj ulozi izazvati neugodnosti na europskom parketu ne ukroti li svoju temperamentnu retoriku punu političkih strasti komentarima na Twitteru, procjenjuje se u europskim i domaćim krugovima
Janša je prije tri mjeseca kritike nekih članova Europskog parlamenta i europskih dužnosnika o odnosu njegove vlade prema novinarima i medijima doživio kao uvredu, poručujući im preko Twittera, kao svog glavnog komunikacijskog kanala, da Slovenija "nije Kongo" ili da neće dopustiti da joj o slobodi i demokraciji popuju "preplaćeni birokrati".
Koristio se pritom stilom koji koristi i u borbi s domaćim političkim rivalima, koje zna nazvati lijevim ekstremistima, simpatizerima starog komunističkog režima ili dijelom "duboke države" koja djeluje izvan institucija.
To je u Bruxellesu izazvalo podizanje obrva i izjavu neimenovanog europskog diplomata da bi, nastavi li tako komunicirati i u novoj ulozi, moglo biti problema.
vezane vijesti
Kako je diplomat dodao, ne toliko za mehanizam predsjedanja Vijećem EU-a, koliko za Sloveniju i njenu reputaciju, jer se od zemlje koja predsjeda očekuje da brani vrijednosti i načela Unije, a u raspravama o neusuglašenim pitanjima djeluje neutralno, dok bi suprotno ponašanje moglo "trovati" ozračje.
Šezdesettrogodišnji Janez Janša najdugovječniji je slovenski političar iz generacije stasale 80-ih godina.
Bio je ministar obrane u vladi koja je 1991. izvela osamostaljenje i proglasila samostalnu državu, po treći put je na premijerskom položaju. No, samo je u mandatu 2004-2008. vodio vladu koja je izdržala četverogodišnji mandat jer teško nalazi koalicijske partnere.
Slovenija je u prvoj polovici 2008., u vrijeme Janšine prve vlade, po općim ocjenama vrlo dobro odradila ulogu predsjedateljice, još prije stupanja na snagu Lisabonskog ugovora kojim je uloga rotacijskog predsjedanja znatno smanjena.
Slovenija je tada u EU-u važila kao "najbolja učenica" u klasi država koje su primljene 2004. godine, u velikom "Big bang" proširenju europske obitelji, te "uzor" za zapadni Balkan, dok je Janša imao reputaciju pragmatičnog političara koji vodi umjerenu stranku desnog centra.
Mnogo se toga u proteklih 13 godina promijenilo. EU je prošla kroz tri velike krize financijsku, migracijsku i još nedovršenu pandemijsku, a stara reputacija Slovenije kao uzora za jugoistok Europe mnogima je upitna, pa i zbog navodnog "non -papera" o promjeni granica na Balkanu koji su mediji pripisali Janši.
Povezanost s Orbanom i neliberalnim demokracijama
Promjena političkog pravca vidljiva je već nekoliko godina i kod njega osobno i kod stranke koju vodi. U europskom i međunarodnom tisku Janša se obično spominje kao prijatelj, saveznik i epigon mađarskog premijera Orbana, a njegova stranka kao "ekstremno desna" ili populistička, izvan političkog 'mainstreama obitelji' europskih pučkih i demokršćanskih stranaka.
Slovenska oporba tvrdi da Janša oslanjanjem na Višegradsku skupinu i Orbana Sloveniju udaljava od vanjske politike koju je strateškim dokumentima zacrtao parlament, čime ju udaljava od zapadnih liberalnih demokracija i načela vladavine prava.
Oporba poziva europsku javnost da Janšu ne identificiraju sa Slovenijom, dok on tvrdi kako je riječ o "lažima" koje su u europski medijski prostor izvezli njegovi politički oponenti i duboka država.
Upitno je koliko aktualnom slovenskom premijeru eventualno novo uspješno predsjedanje EU-om može pomoći na izborima koji se trebaju u redovnom roku održati iduće godine.
To mu nije pomoglo na parlamentarnim izborima 2008., kad je bio uspješan na europskom parketu, a koji mjesec kasnije "pao" na domaćem: više je glasova na parlamentarnim izborima krajem te godine osvojila ljevica vođena Socijaldemokratima koje je do pobjede doveo Borut Pahor, sadašnji predsjednik.
Teško je predviđati, ali to bi se moglo dogoditi i ovaj put jer Janšina nestabilna vlada s tankom parlamentarnom većinom trenutno uživa samo 30 posto potpore javnosti, a njegova Slovenska demokratska stranka (SDS) po svoj bi prilici bila bez potrebnih koalicijskih partnera za novu vladu, čak i u slučaju da osvoji relativnu većinu mandata.
Kao slogan kojim će voditi Vijeće Europske unije slovenska vlada odabrala je ključne riječi "Zajedno. Otporna. Europa", čime se ukazuju na ciljeve Unije i prioritete slovenskog predsjedanja u vrijeme kad će trebati sanirati posljedice pandemije covida-1 te raspravljati o budućnosti zajednice.
Kao jedan od specifičnih prioriteta vlada Janeza Janša je za početak listopada najavila i neformalni summit EU-zapadni Balkan, kako bi se konkretnijom učinila europska perspektiva regije.
