Memorandum o suglasnosti između hrvatske i slovenske vlade, što su ga u ponedjeljak u Mokricama potpisali predsjednici vlada Zoran Milanović i Janez Janša, omogućit će brzu ratifikaciju hrvatskog pristupnog ugovora s EU u slovenskom parlamentu, dok je rješavanje pitanja Ljubljanske banke Zagreb prebačeno u budućnost, ocjenjuju u utorak u komentarima slovenski mediji.
Ljubljansko 'Delo' navodi da su potpisivanjem memoranduma Milanović i Janša okončali za obje strane 'mučno razdoblje', te da se pregovori o prenesenoj štednji Ljubljanskoj banke Zagreb sada ponovno vraćaju u okvir pregovora o sukcesiji preko Banke za međunarodna poravnanja (BIS) u Baselu.
'Potpisani dokument ostavlja doduše nešto manevarskog prostora za interpretacije i reinterpretacije. Hrvatska je potpisom zajamčila prekid svih postupaka protiv Ljubljanske banke pred hrvatskim sudovima, iako ne odustaje od zahtjeva iznesenih u tim tužbama', piše u komentaru 'Delo'. List dodaje da će se u Baselu pregovarati ne samo o deviznoj štednji Ljubljanske banke Zagreb, koja je isplaćena njezinim prijenosom u hrvatski javni dug, nego i o potraživanjima Ljubljanske banke prema njezinim komitentima u Hrvatskoj.
Za slovensku stranu, tvrdi 'Delo', ostaje međutim otvoreno pitanje što znači zastoj u tužbama protiv Ljubljanske banke prema nedavnim izmjenama hrvatskog zakona o parničnom postupku.
'Taj zakon omogućava zastoj sudskih postupaka na godinu dana, uz mogućnost produljenja na još jednu godinu, no ponovno aktiviranje tužbi čije zamrzavanje praktično predstavlja ulaznicu Hrvatske za EU moglo bi poništiti obećanja koja su bila potpisana', navodi 'Delo'.
Podrška Europske komisije
S druge strane, list navodi da je potpisivanje memoranduma pozdravila i Europska komisija, koja ne odobrava postavljanje bilateralnih pitanja kao uvjeta za članstvo, te da se pregovori o Ljubljanskoj banci prebacuju u budućnost, odnosno vraćaju u sukcesijski okvir.
'Balkanska regija puna je neriješenih pitanja koja bi mogla ometati proces širenja EU. Sukcesija nekadašnje SFRJ mogla bi postati Pandorina kutija, jer još nema ni dogovora o raspodjeli nekretnina, a kamoli financijskih sredstava nekadašnje SFRJ', piše 'Delo'.
Ljubljanski 'Dnevnik' piše da je potpisani memorandum rezultat kompromisa jer je njime Slovenija odustala od prvotnog zahtjeva da se tužbe protiv Ljubljanske banke pred hrvatskim sudovima povuku, što bi dovelo do njihove zastare, pa je određeno njihovo mirovanje dok se traži rješenje u okviru sukcesije.
Nema naprijed bez političkog konsenzusa
Za rješenje do kojega bi obje države trebale doći preko Banke za međunarodnas poravnanja (BIS) bit će potrebna 'politička odluka', jer dosadašnji razgovori financijskih stručnjaka obiju strana Zdravka Rogića i Franceta Arhara nisu omogućili sadržajno rješenje na ekspertnoj razini, navodi list.
'Za rješenje će biti potrebna politička odluka, jer su pozicije dviju država o pitanju Ljubljanske banke vrlo udaljene. To govori da će pregovori biti naporni, vjerojatno će biti potrebno posredništvo u obliku dobrih usluga neke osobe iz treće države, a možda i arbitraža', piše 'Dnevnik'.
Mariborski dnevni list 'Večer' tvrdi da već i sama činjenica što su Janša i Milanović tekst memoranduma potpisali na engleskom jeziku govori o osjetljivosti pitanja Ljubljanske banke koje se nije riješilo u više od 20 godina, ali da to ilustrira i 'duboko nepovjerenje' koje je ostavilo svoj trag među državama zbog otvorenih pitanja iz prošlosti.
Iako je Janša izjavom kako se do memoranduma došlo bilateralno i "bez mentora" aludirao na svog prethodnika Boruta Pahora, koji to nije uspio sa graničnim prijeporom, pa je spor uz pomoć EU-a i SAD-a prebačen na arbitražu, 'Večer' tvrdi da je i pitanje Ljubljanske banke memorandumom zapravo prebačeno u budućnost.
Janša i Milanović zapravo su odgodili, odnosno prolongirali spor o Ljubljanskoj banci, pa će ga rješavati slijedeće generacije političara, navodi mariborski dnevnik 'Večer'.
