Zemlje diljem svijeta pokušavaju smanjiti broj pušača, a najuspješnija među njima je – u javnozdrastvenom smislu progresivna – Švedska, koja je ovom problemu doskočila s tzv. konceptom smanjenja štete od pušenja ('tobacco harm reduction'). Jedina je to zemlja na svijetu koja bi uskoro trebala postati 'smoke free' država na svijetu, čak 17 godina prije cilja koje je zacrtala Europska unija.

Koncept je to koji podrazumijeva poticanje prelaska na 'manje zlo' – alternativne duhanske i nikotinske proizvode bez sagorijevanja (e-cigarete, grijani duhanski proizvodi i nikotinske vrećice) - kao jedinog mogućeg ozbiljnijeg iskoraka u borbi protiv pušenja.

WHO i dalje protiv

Pored Švedske, od pretpostavke da sve dosadašnje metode nisu, ne mogu i neće dugoročno napraviti nikakve značajnije pomake pošli su i Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska - a izvan Europe SAD, Japan i Novi Zeland, te su tako posljednjih godina javnozdravstvenim aktivnostima poticale isključivo odrasle pušače, koji ni na koji drugi način ne mogu prestati pušiti, na nove bezdimne proizvode.

No unatoč pozitivnim iskustvima tih zemalja, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), ali i većina nacionalnih javnozdravstvenih regulatora, među kojima i onaj hrvatski, i dalje su skeptični prema tom pristupu te u borbi protiv pušenja inzistiraju na metodama kontrole duhana (smanjenje ponude i potražnje, zabrana pušenja na određenim mjestima) i prestanku pušenja eventualno uz pomoć nikotinskih terapija. Za njih nema razlike ni iznimke – svi ti proizvodi štetni su te ih se treba jednako tretirati i izbjegavati kao i cigarete.

Nesuglasje unutar zdravstvene zajednice

'Postoji puno predrasuda, nepoznanica i stavova unutar znanosti kojih ne bi smjelo biti. Ako svjetska mreža znanstvenika Cochrane (metastudija sa 78 postojećih istraživanja), kao najveći nezavisni znanstveni autoritet na svijetu, kaže da je prelazak na električne cigarete najučinkovitija metoda odvikavanja od pušenja te da su triput učinkovitije od standardnih nikotinskih zamjenskih terapija, to se ne može dovoditi u pitanje', kazao je javnozdravstveni stručnjak Ognjen Brborović, profesor Katedre za socijalnu medicinu Medicinskog fakulteta u Zagrebu na radionici o novim nikotinskim i duhanskim proizvodima bez sagorijevanja održanoj u Rovinju i Kanfanaru.

Brborović je kazao kako dio zdravstvene struke i zdravstvenih vlasti i dalje ignorira nova saznanja o učinkovitosti e-cigareta u odvikavanju od pušenja, braneći status quo u kojem već godinama imamo kontinuirano visok broj pušača u Hrvatskoj, ali i zemljama regije. Pritom u Hrvatskoj puši svaki treći stanovnik, a zbog te štetne navike godišnje se gubi grad veličine Makarske. U svijetu pak godišnje od pušenja umire osam milijuna ljudi, među kojima nešto više od milijun nepušača koji su bili izloženi duhanskom dimu.

Kompromis, ali ne i kad su djeca u pitanju

Brborović pritom ne negira štetnost alternativnih proizvoda, nego jedino rješenje vidi u kompromisu - kvalitetnoj regulaciji alternativnih proizvoda s ciljem da se potakne prelazak odraslih pušača na njih, a da se pritom drugim mjerama kontrole i ograničavanja smanji dostupnost tih proizvoda za djecu i maloljetnike.

'WHO nije za kompromis ponajviše zbog djece jer je činjenica da alternativni proizvodi privlače djecu. I to je zapravo jedini problem. No, iz perspektive javnog zdravstva ne možemo istim rješenjima riješiti problem ulaska novih pušača', smatra on, dodavši da se to rješava drugačijim intervencijama poput odgoja, edukacije, utjecanjem na socijalne vještine (kako odoljeti pritisku društva), izvannastavnim aktivnostima te intervencijama u obitelj', kaže.

Specijalistica obiteljske medicine Ljiljana Ćenan iz KoHOM-a (Koordinacija hrvatske obiteljske medicine) je s druge strane istaknula kako je nakon 20 godina iskustva rada s pacijentima shvatila kako ne pomaže samo 'Prestani! i 'Moraš' te je to bio glavni razlog zašto je počela zagovarati koncept smanjenja štete od pušenja.

'Smanjiti štetnost od pušenja znači smanjiti smrtnost i pobol od bolesti koje su uzrokovane pušenjem i prije svega se odnosi na one koji ne mogu i ne žele prestati pušiti na način da ih se u sklopu javnog zdravstva prebaci na korištenje manje štetnih proizvoda', objašnjava Ćenan.

'Nikotin ne uzrokuje rak - to ne zna većina liječnika'

Kako kaže, velik problem je što vlada neznanje i među samim liječnicima. Anketa koju je provela među 302 liječnika obiteljske medicine (oko 15 posto od ukupnog broja obiteljskih liječnika u Hrvatskoj) pokazalo je da njih čak 75 posto smatra da udisanje nikotina utječe na pojavu karcinoma povezanih s pušenjem, što je, kako ona kaže, daleko od istine.

'Nikotin je stimulans koji pušača drži ovisnim o cigareti, a katran i dim su ono što ga ubija. Moja anketa je samo pokazala koliko je potrebna i edukacija samih doktora', ističe Ćenan.

Što se pak tiče slučajeva upale pluća koja se u javnosti često povezuje s korištenjem e-cigareta (EVALI), Ćenan kaže da je ispod radara prošao podatak da se u preko 90 posto slučajeva ove upale pluća koja je pretežito bila detektirana u SAD-u, pokazalo da su korištena punjenja s uljem kanabisa koje je bilo 'kontaminirano Vitamin E-acetatom'. Takva punjenja ne bi ni bila dostupna, da je tržište regulirano, složili su se Ćenan i Brborović.

Prva istraživanja o štetnosti e- cigareta su, dodaje Ćenan, provedena 2015. godine te su pokazala da je štetnost e-cigareta manja za 95 posto u odnosu na cigarete. Istraživanja su se kroz godine intenzivirala, ali zaključak je ostao isti i nakon osam godina, kaže ona pozivajući se na brojna nezavisna istraživanja koja su objavljena u, kako kaže, relevantnim znanstvenim časopisima - između ostalog na ona sa Sveučilišta u Londonu i s Oxford School od Public Health.

Nove navike - nove bolesti, ali...

Što se tiče potencijalnih novih epidemiologija povezanih s ovim alternativnim proizvodima, Brborević kaže da ih možemo očekivati, ali da će šteta biti neusporedivo manja u odnosu na sadašnju epidemiologiju i smrtnosti kakvu imamo danas.

'Nema dileme da će ovi proizvodi smanjiti postojeće bolesti i naravno da postoji mogućnost da će se stvoriti neka nova epidemiologija i za taj dio nam treba još malo vremena. Očekujemo nove bolesti, ali ne da će biti ovakav pobol. Kontinuum štetnosti među svim ovim proizvodima je jasan - on kod ovih proizvoda debelo pada u odnosu na štetnost od dima cigareta', objašnjava on.

'Mi smo populacija koja je pod posebnom velikim pritiskom jer država zapravo ništa ne radi. U posljednjih 30 godina bile su samo dvije kampanje protiv pušenja u Hrvatskoj, od kojih jednu nije ni financirala država. Zašto? Zato što ne znaju 'što', ne znaju 'kako' i treba razumjeti da nema brzih rješenja. Svake godine 50 posto pušača pokuša prestati, samo njih četiri posto uspije, a uspješnost ovisi o okolini u kojoj živiš', kaže Brborović, dodavši da jedan Belgijanac ima dvaput manju šansu da umre od karcinoma i kardiovaskularnih bolesti nego osoba koja živi u našoj regiji.

S druge strane, Johann Mason, direktorica MOHRE instituta (Mediteranski institut za smanjenje rizika po zdravlje), navela je tri stvari koje je potrebno učiniti kako bismo postigli najbolji rezultat u borbi protiv pušenja.

‘Moramo revalorizirati sve zabrane koje su donesene ad hoc, bez sagledavanja svih slojeva problema pušenja. Moramo pojačati edukaciju tijekom školskih godina, ali i kontinuiranu obuku u odrasloj dobi, kako bi ljudi mogli donositi najprikladnije odluke za svoje zdravlje. I moramo promovirati alternativne duhanske i nikotinske proizvode za dugogodišnje pušače koji ne mogu prestati ni na koji drugi način’, kazala je Mason.