Za HRT bi to bilo oko 150 milijuna kuna manje, što je približan iznos koji ta kuća troši za naplatu pristojbe, odnosno odvjetnike, ovrhe, kontrolore itd., rekao je danas Željko Šemper na konferenciji za novinare. Pristojba je, pojasnio je, glavni izvor prihoda HRT-a i od nje je lani prikupljeno oko 1, 2 milijarde kuna. Visina pristojbe iznosi 1,5 posto prosječne neto mjesečne plaće zaposlenih za prethodnu godinu. Budući da je prosječna plaća u 2013. godini bila 5515 kuna, pristojba od 1. ožujka ove godine iznosi 80 kuna.

Taj se iznos primjenjuje jednako na sve skupine stanovništva, neovisno o primanjima, a HSU to smatra nepravednim. 'Naša dopuna nudi pravedniji model, vlasniku prijamnika koji ima prihod niži od prihodovnog cenzusa, umjesto sadašnjih 80 bila bi 40 kuna', naglasio je Šemper.

Visina pristojbe, kaže, treba ovisiti o dohotku kućanstva, odnosno o prihodovnom cenzusu koji se koristi i kod dopunskog zdravstvenog osiguranja - sada prihodovni cenzus za samca iznosi 1939 kuna, a za člana kućanstva 1516 kuna.

Predsjednik HSU-a Silvano Hrelja podsjeća da je njegova stranka sličan pokušaj imala prije pet godina, no odbijen je uz obrazloženje da pravila ne mogu vrijediti samo za umirovljenike. Očekujemo da će ovaj prijedlog, koji uzima u obzir prihodovne cenzuse, biti prihvatljiv i da će olakšati život onima koji žive teško u gospodarskoj krizi, rekao je Hrelja. On očekuje da će HSU-ove dopune Sabor raspraviti na jesen te da bi se primjenjivale od 1. siječnja 2015. godine.

HSU-ova saborska zastupnica Marija Ilić kaže kako je predloženim dopunama na određeni način kumovala šutnja ministrice kulture i njenog ministarstva. U siječnju sam postavila pitanje o smanjenju pristojbe za umirovljenike, no do danas se nije oglasila ni ministrica Andrea Zlatar Violić, a ni njeno ministarstvo, zato smo ponudili svoje dopune, rekla je Ilić.