Sanaderova odluka da se vrati u Sabor odmah je u javnosti shvaćena kao način da sa dovede u pitanje postojeća koalicijska većina, a time i stabilnost ili čak opstanak aktualne Vlade. Polazi se od toga da bi Sanader u Saboru mogao okupiti dovoljan broj HDZ-ovih zastupnika koji su mu intimno ostali vjerni. Kao potencijalne 'izdajice' Jadranke Kosor i većinskog dijela HDZ-a smatralo se one zastupnike koji su bili osobni prijatelji Ive Sanadera u vrijeme dok je on obnašao funkciju premijera – Jerka Rošina, Luku Bebića, Biancu Matković, Petra Selema, Stjepana Fiolića, Marijana Zubovića te Borisa Kunsta (ne zbog prijateljstva nego zbog toga što mu je on omogućio ulazak u Sabor stavivši ga visoko na stranačku listu HDZ-a na prošlim parlamentarnim izborima). Za obaranje Vlade u Saboru Sanaderu bi bila potrebna podrška najmanje pet zastupnika budući da Vlada u ovome trenutku ima podršku 82 zastupnika, a za ostajanje na vlasti potrebna joj je podrška najmanje 77 zastupnika (Sabor ukupno ima 152 zastupnika).

Zašto raspisati prijevremene izbore?

Da je HDZ vrlo ozbiljno shvatio moguću Sanaderovu namjeru (treba naglasiti da je Sanader nijednom izjavom nije najavio), pokazuje ponašanje ove stranke od trenutka objave informacije o Sanaderovoj želji da se vrati u Sabor. Vodstvo HDZ-a odmah je alarmiralo svoje članstvo i županijska rukovodstva s ciljem da se što prije izrazi javna podrška vodstvu stranke i Jadranki Kosor osobno. Istovremeno se gotovo prisililo sumnjive zastupnike HDZ-a (Jerko Rošin, Stjepan Fiolić, Boris Kunst...) da se javno izjasne protiv Sanadera i njegovih eventualnih namjera. Način na koji su to neki od njih učinili (primjerice Jerko Rošin) nije bio osobito uvjerljiv i podsjećalo je na neka nedemokratska vremena.

Usput rečeno, ovakva nejasna politička situacija unutar HDZ-a mogla je biti izbjegnuta da je Jadranka Kosor i ostalo 'imenovano' vodstvo HDZ-a u ovih 15 mjeseci organiziralo i održalo izvanredni sabor stranke i na demokratski način izabralo novo vodstvo. Zbog toga je nastalo stanje u HDZ-u, kada vodstvo stranke nije sigurno koji njeni zastupnici mu daju političku podršku, dodatni argument za raspisivanje prijevremenih parlamentarnih izbora. Naime, na osnovi sadašnje situacije sasvim je jasno da bi do održavanja redovitih parlamentarnih izbora krajem 2011. godine politički život više bio obilježen zbivanjima unutar HDZ-a nego vođenjem ozbiljne politike koja bi vodila što bržem izlasku iz duboke gospodarske i društvene krize. Da to nije promašeno predviđanje, dovoljno je analizirati politička zbivanja kod nas u zadnja dva mjeseca.

Dvojbeni Pupovac

Prema sadašnjem stanju stvari, s obzirom na to da je većina 'sumnjivih' zastupnika izjavila lojalnost Jadranki Kosor, Ivo Sanader neće ni pokušati realizirati svoj naum (ako ga je i imao). Time ne gubi na aktualnosti pitanje o opravdanosti ili neopravdanosti održavanja prijevremenih parlamentarnih izbora. Budući da sam zagovaratelj prijevremenih izbora (prvi put sam tu ideju obznanio i branio na tportalu još u kolovozu prošle godine, pa onda opet u lipnju ove godine), u nastavku bih želio kritički progovoriti o tome je li opravdano da zastupnici manjina (ima ih osam i bez njihovih glasova Vlada bi izgubila potrebnu većinu u Saboru) i dalje podržavaju aktualnu Vladu koja je prema ispitivanjima javnog mnijenja već izgubila podršku većine hrvatskog naroda.

Lider najjače opozicijske stranke Zoran Milanović u nekoliko je navrata (u zadnjih mjesec dana) apelirao na koalicijske partnere, a tu spadaju i zastupnici manjina, da ozbiljno razmisle o daljnjoj podršci ovoj Vladi. Ovih dana novinari su ih pojedinačno pitali zbog čega i dalje podržavaju Vladu. Tako zastupnik Roma i još nekih nacionalnih manjina Nazif Memedi izjavljuje da čvrsto ostaje uz Vladu Jadranke Kosor, jer se sporazum između njega i Vlade navodno sprovodi. Ne znam pojedinosti tog sporazuma, ali davati prednost realizaciji tog sporazuma u odnosu na činjenicu da ta ista Vlada vodi cijelo hrvatsko društvo u propast nije politički mudro. Zastupnik srpske nacionalne zajednice Milorad Pupovac izjavljuje da on i ostala dva zastupnika srpske nacionalne zajednice ostaju uz Vladu jer navodno 'ovo što se trenutačno događa u Hrvatskoj i u njezinoj politici nadilazi partikularne političke interese'. Pupovac očito misli da bi njegovo uskraćivanje podrške Vladi koristilo njemu i njegovoj stranci (SDSS-u), a ja mislim da bi to prije svega koristilo državnim interesima Republike Hrvatske. Treba podsjetiti javnost da je gospodin Pupovac u zadnje dvije godine izricao tako negativne ocjene o sposobnosti ove Vlade da meni doista nije jasno da joj i dalje može pružati podršku bez obzira na to što je on manjinski zastupnik. Nema sumnje da je među onih 77 posto građana koji ne podržavaju ovu Vladu i značajan broj građana srpske nacionalnosti, pa tako gospodin Pupovac ne želi osluhnuti raspoloženje ni onih građana koji su glasali za njega na prošlim parlamentarnim izborima.

Manjine trebaju uskratiti podršku Jadranki Kosor

Neki argumenti, zbog kojih Pupovac i dalje podržava aktualnu Vladu, a koje je izložio u subotnjem intervjuu u Slobodnoj Dalmaciji, nisu dovoljno jaki da bismo mogli opravdati njegovu političku poziciju. On tvrdi da oni politički čimbenici koji zazivaju prijevremene izbore, a u te ubraja i SDP, zapravo hoće zaustaviti borbu protiv korupcije koju navodno zdušno podržava Vlada Jadranke Kosor. Ova njegova teza vrlo je dvojbena.

Ponajprije, logična je pretpostavka da bi nova Vlada u kojoj ne bi participirao HDZ s više moralnog i političkog autoriteta mogla nastaviti borbu protiv korupcije, uključujući i sankcioniranje članova tih stranaka ukoliko se utvrdi da su bili korumpirani. Hoću vjerovati da je i Miloradu Pupovcu jasno da sadašnja Vlada ne može biti dosljedna u borbi protiv korupcije dok u toj istoj Vladi sjede ministri (Kalmeta, Vukelić...) za koje postoji ozbiljna sumnja da su dopuštali korupcionaško i kriminalno ponašanje u svojim resorima ili su osobno bili umočeni u takve radnje.

Bilo bi politički korektno da u ovoj iznimno teškoj političkoj situaciji svi zastupnici nacionalnih manjina uskrate podršku Vladi Jadranke Kosor i time omoguće građanima da na prijevremenim parlamentarnim izborima izraze svoje mišljenje o toj Vladi i da daju podršku onim strankama ili nezavisnim listama za koje misle da će bolje i uspješnije upravljati hrvatskim društvom.

Istovremeno treba otvoriti raspravu, u sklopu opće rasprave o promjenama izbornog zakonodavstva, o tome smiju li zastupnici nacionalnih manjina presuđivati o tome koje će koalicije (hrvatskih) stranaka vladati hrvatskom državom. Treba podsjetiti da su sve tri vlade, formirane od 2003. godine do danas, potrebnu većinu u Saboru osiguravale glasovima zastupnika nacionalnih manjina.