Hrvatska svakodnevica znatno se promijenila u jeku pandemije koronavirusa, osobito proljetos, pod strogim mjerama Nacionalnog stožera civilne zaštite. Velike prilagodbe 'novom normalnom' na osobnoj razini još uvijek traju, no kako s koronavirusom 'pleše' nacija kao takva? Demografi su s nestrpljenjem iščekivali svježe pokazatelje o prirodnom kretanju stanovništva, a nakon posljednje objave podataka Državnog zavoda za statistiku, onih za svibanj, Stjepan Šterc analizirao je zanimljivosti za tportal
Loše demografske projekcije za Hrvatsku ovog su tjedna podebljane izvješćem Eurostata, prema kojemu će Hrvatska do kraja stoljeća postati peta najstarija članica Europske unije. Po udjelu stanovnika starijih od 65 godina u tzv. radnoj populaciji Hrvatska je trenutno osma u EU, no kako će se aktualna stopa od 33 posto u idućih 80 godina udvostručiti, tako će na svakih sto radno aktivnih hrvatskih građana dolaziti 60 starijih od 65 godina.
Takve projekcije demografskih kretanja rade se na temelju podataka o natalitetu, mortalitetu i migracijama, a sve ukazuje na dramatično starenje Europe. I dok razvijenije zemlje gubitak stanovništva nadomještaju imigrantima u bijegu od rata, siromaštva i autoritarnih režima, Hrvatska na takvo pomlađivanje ne može računati jer još uvijek nije poželjna životna destinacija. Zato je njezin projicirani pad zapravo kontinuiran sve do 2100. godine, za razliku od, primjerice, Njemačke kojoj se prognozira rast stanovništva do 2030., pa onda i na novi snažan uzlet nakon 2070. godine.
U prvih pet mjeseci 2020., u Hrvatskoj je nastavljen europski trend da više ljudi umire nego što ih se rađa: od siječnja do lipnja rođeno je 14.408 djece, a umrlo 22.393 stanovnika. Lani je u istom razdoblju rođeno tek nešto više djece (14.605), no tada je registrirano i 23.678 umrlih, što je za oko 1300 više nego u koronakrizi. Razlika je najveća upravo u svibnju: 2019. umrlo je 4307 ljudi, a ove godine taj broj se zaustavio na 3851. Kako to objasniti?
'Unatoč nekim očekivanjima, s pojavom epidemije Covida-19 ukupna smrtnost u Hrvatskoj nije se povećala, a dokaz je baš taj mjesec svibanj. Dakle, kada usporedite smrtnost samo za taj mjesec, 2019. umrlo je gotovo 500 ljudi više nego 2020. Očito je da su uzroci smrti bili neki drugi. Kažu da je razlog za manju smrtnost to što smo se više štitili, prali ruke, bili u izolaciji, nismo se kretali. Trebate znati da su prometne nesreće i samoubojstva najčešći razlozi smrti u Hrvatskoj kada se gleda u ukupnom udjelu po strukturi', navodi Šterc, dodajući da je petomjesečno razdoblje obilježeno koronakrizom ipak prekratko za uočavanje trendova per se.
Uočljiv je i standardni trend smanjivanja rodnosti, dakle ukupno starenje stanovništva što Šterc pripisuje gospodarskoj i društveno-političkoj situaciji te neprovođenju klasičnih demografskih mjera.
Ništa zasad ne znače ni nagli skokovi u broju trudnoća na istoku Hrvatske, evidentirani prvo u travnju u Osijeku, a potom i ovog tjedna u Slavonskom Brodu, koje ginekolozi zahvaljuju upravo izolaciji u doba koronakrize. Komentirajući takav 'baby boom' s realizacijom na prijelazu u 2021., Štercov kolega Nenad Pokos sa Instituta Ivo Pilar upozorio je da za ekonomskih kriza, kakva se u Hrvatskoj tek očekuje, fertilitet naglo pada. Osim toga, u dob između 25 i 35 godina života ulaze sve malobrojnije generacije hrvatskih građana, dodatno okljaštrene masovnim iseljavanjem, pa se za nekoliko godina može očekivati znatan pad broja rođenih u odnosu na prethodne godine. I ne samo to.
'Idućih mjeseci može se očekivati porast broja razvoda jer istraživanja pokazuju da se najviše zahtjeva za razvod braka podnosi nakon novogodišnjih praznika i godišnjih odmora. Najnoviji podaci iz Kine kazuju da su zbog pandemije mnogi parovi bili vezani jedan za drugog kod kuće što stvara okruženje za bračnu svađu. U toj državi nakon normalizacije života i otvaranja sudskih ureda došlo je do vala odgođenih zahtjeva za razvod braka', rekao je Pokos za Večernji list.
U prvih pet mjeseci 2019. sklopljeno je 6669 brakova, a ove godine, zbog epidemioloških uvjeta, gotovo upola manje - samo 3434. Najviše vjenčanja bilo je u veljači (1113), a najmanje za vrijeme 'lockdowna' u travnju, kada je u bračnu luku uplovilo samo 340 parova. Razlika u broju razvedenih brakova nešto je manja. Lani je u navedenom razdoblju razvrgnut 2491 brak, a ove godine 1526. Najviše razvoda obavljeno je u veljači (424), najmanje u travnju (147), a nagli porast bilježi se s popuštanjem mjera u svibnju, kada se razvelo 395 parova.
Komentirajući negativne trendove, Šterc naglašava da umjesto prirodnog prirasta (razlika između broja rođenih i broja umrlih) u sklopu kretanja stanovništva valja govoriti o prirodnom padu. Uostalom, takav trend u Republici Hrvatskoj bilježi se još od 1991. godine. Oscilacije su, naravno, moguće i posljedica su ulaska manje ili više brojnih generacija u fertilno razdoblje. No s obzirom na veliki intenzitet iseljavanja mladog stanovništva - premda podaci o iseljavanju nisu tako ažurirani kao o prirastu stanovništva - i činjenicu da iseljavanje smanjuje fertilni kontingent stanovništva, očekivani nastavak svega ovoga je daljnje smanjenje rodnosti i nastavak prirodnog pada.
'U svibnju imamo negativnu stopu od - 1088, a kad zbrojite i usporedite podatke za prvih pet mjeseci uočit ćete da je trend prirodnog smanjivanja stalno prisutan. Uz negativnu vanjsku migracijsku bilancu, a na te podatke ćemo nešto dulje čekati, imamo tip općeg kretanja stanovništva koje se zove - izumiranje', konstatira Šterc.
