Čak 70 posto djece i mladih u dječjim domovima, domovima za odgoj, odgojnim domovima i odgojnim zavodima u Hrvatskoj sudjeluje u izravnom ili neizravnom vršnjačkom nasilju, kao žrtve ili zlostavljači, što je više nego što je zabilježeno u maloljetničkim zatvorima u Ujedinjenom Kraljevstvu i Kanadi, rečeno je danas na Međunarodnom znanstveno-stručnom skupu na temu vršnjačkih odnosa u institucionalnom smještaju i tretmanu djece i mladih.
Riječ je o nalazu istraživanja Ivane Sekol s Odsjeka za poremećaje u ponašanju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu, predstavljenog u sklopu skupa na tom fakultetu.
Na skupu su sudjelovali stručnjaci iz Velike Britanije, Škotske i Slovenije koji su o svojim iskustvima u radu s mladima razgovarali s brojnim hrvatskim stručnjacima iz domova za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi, domova za odgoj djece i mladeži, odgojnih domova i odgojnih zavoda, centara za socijalnu skrb i drugih ustanova.
Cilj skupa je podržati praktičare u smanjivanju vršnjačkog nasilja te pronalaženje strategija za zaštitu djece u institucijama.
Stručnjaci su se složili da se one trebaju temeljiti na pozitivnom aspektu vršnjačkih odnosa, kao što je prijateljstvo među djecom i mladima u institucijama.
'Mladi ljudi u domovima su izuzetno osjetljivi i treba im osjećaj sigurnosti koji se u okruženju s tako visokom stopom nasilja trenutno ne može ostvariti. Zato se mi kao stručnjaci moramo usmjeriti na pozitivnu stranu njihovih odnosa – prijateljstvo, kako bismo mogli predložiti i zaživjeti strategiju suzbijanja nasilja i početi stvarati sigurno okruženje u institucijama', rekla je Ivana Sekol.
Kao neke od mjera koje mogu ublažiti nasilničko ponašanje djece i mladih u institucionalnoj skrbi, istaknula je programe usmjerene promjeni stavova o odobravanju nasilja, tehnike za kontrolu impulzivnog ponašanja kod nasilnika, programe za poboljšanje samopoštovanja žrtava vršnjačkog nasilja, programe za povećanje grupne kohezije i jačanje društvenih normi korisnika te poticanje razvoja boljeg odnosa između štićenika i osoblja. Važne su, upozorila je, i mjere koje su usmjerene na poboljšanje i unapređenje fizičkih i socijalnih uvjeta same ustanove.
Znanstveno stručni skup organizirali su Odsjek za poremećaje u ponašanju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za socijalnu pedagogiju Pedagoškog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani, Ured UNICEF-a za Hrvatsku i Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom Grada Zagreba.
