Deset novih sudaca Ustavnog suda izglasano je u subotu ujutro, desetak sati nakon što su njihovim prethodnicima istekli 'produženi' mandati i nakon što nje Hrvatska nakratko i tehnički ostala bez ove institucije. Time je okončan mali dramolet u režiji HDZ-a i SDP-a koji je - doduše samo teoretski - prijetio odvesti zemlju u ustavnu krizu
Najveća oporbena stranka ovog tjedna sama je sebi postavila političku i komunikacijsku klopku jer je prekasno shvatila da bi se istog dana, u petak, trebalo glasovati o njihovom zahtjevu za opozivom kompletne vlade gotovo istovremeno s glasovanjem o novim ustavnim sucima, do čijih su imena došli kompromisom s vladajućom strankom.
Pa su od HDZ-a zatražili odgodu glasovanja o povjerenju Plenkovićevoj vladi za idući tjedan, što su ovi rezolutno odbili, a onda i zaprijetili da će izaći iz sabornice prilikom glasovanja o ustavnim sucima i tako zbilja izazvati ozbiljnu krizu - da oni danas nisu izabrani, cijeli proces morao bi se pokrenuti ispočetka, a skori predsjednički izbori teško da bi se mogli provesti u zakonskim okvirima.
U ovoj situaciji HDZ je ipak prvi trepnuo i odgodio jednu od dviju SDP-u spornih točaka za jedan dan - doduše ne onu za koju se to tražilo, glasovanje o povjerenju Vladi. Vladajuća stranka popustila je nakon što su iz SDP-a poručili da su spremni doći u Sabor kad god treba, samo da se ovog petka ne izblamiraju do kraja.
Trogrlić: SDP je htio zadržati temu povjerenja Vladi u eteru
'Potez SDP-a je razumljiv iz najmanje dva razloga: najprije, zbilja je logično da su nastojali izbjeći odlučivanje o svom pokušaju rušenja Vlade istovremeno s izborom ustavnih sudaca jer bi samim time potvrdili da su i sami svjesni da od opoziva neće biti ništa. I drugo, logično je da su odlučivanje o povjerenju Vladi željeli odgoditi za idući tjedan jer bi tako ovu temu zadržali u eteru još neko vrijeme', tumači za tportal politički analitičar i komunikacijski stručnjak Jerko Trogrlić.
On smatra da je SDP počinio taktičku grešku jer je već u pregovorima o ustavnim sucima morao postaviti ultimatum da se o ove dvije teme ne raspravlja i glasuje istovremeno - dok je, s druge strane, HDZ očekivano želio 'zatvoriti' obje priče jednim potezom.
'Išli su se igrati 'kukavice' kako bi spasili što se spasiti može, teško da bi mogli objasniti zašto su doveli zemlju u ustavnu krizu time što su inzistirali da se o nečemu glasa idućeg, a ne ovaj tjedna. Da, Plenković i HDZ su trepnuli - ali samo nakratko', dodaje Trogrlić i objašnjava da je evidentno kako ni jednoj ni drugoj strani nije bilo u interesu dovesti zemlju u krizu. Ni HDZ-u koji je na vlasti, ni SDP-u koji na predsjedničkim izborima očekuje pobjedu svog kandidata.
'I jednima i drugim cilj je bio pokazati mišiće, a ne rušiti izbor ustavnih sudaca', slaže se Trogrlić s definicijom saborskog dramoleta.
Ustavni suci nisu sporni
Budući sastav Ustavnog suda on ocjenjuje 'heterogenim' i to ne smatra ni lošim, ni spornim - pogotovo uzevši u obzir njegov ustroj, način biranja i shvaćanje politike o ulozi te institucije.
'Ustavni sud mora biti neovisan i bilo bi sjajno da ondje zbilja sjede stručnjaci potpuno neovisni o politici, ali realnost je ponešto drugačija. Po meni, za neovisnost Ustavnog suda najviše su učinili suci koji su ondje ušli u SDP-ovoj kvoti poput Josipa Leke ili Mate Arlovića, koji su u odlučivanju oko ustavnosti nedavnih Milanovićevih poteza i pokušaja kandidiranja na parlamentarnim izborima glasovali u skladu s većinom', smatra ovaj analitičar.
Most zna što neće, ne zna što hoće
Stranka Most, koja se izuzela i od pregovora o ustavnim sucima i sada s komotne distance kritizira i HDZ i SDP, po Trogrliću se očekivano ponaša kao protestna opcija i upravo zato nikada neće doći na vlast.
'Znaju što neće, ne znaju što hoće. To je za Most najkomotnija opcija zbog koje će uvijek biti u opoziciji. Uostalom, najautentičnije popunjavaju tu poziciju', kaže Trogrlić.
Tko su sve HDZ-ovi 'spavači'?
Glasovanje po povjerenju Vladi, pak, po njemu je pokazalo da osim potrebnih 76 čvrstih ruku HDZ u rezervi ima i velik broj 'spavača' koji će danas, tri i pol godine od predviđenih novih izbora, osigurati da se ne dogodi ništa nepredviđeno. To se dakako odnosi na saborske zastupnike koji se u petak nisu pojavili na glasovanju.
'Nove parlamentarne izbore ne želi nitko od njih, pogotovo uzevši u obzir povećane plaće i beneficije saborskih zastupnika. Ne želi ih ni SDP koji napokon bilježi lagani pozitivni trend i iščekuje predsjedničke izbore, prve nakon 2020. godine na kojima HDZ neće trijumfirati', zaključuje Trogrlić.